Gaspar Peeter Verbruggen Ml (?)
(Antwerpen, 1664. – Antwerpen, 1730.)
Vaza s cvijećem, oko 1690.
ulje na platnu, 54 x 39 cm
dar: Milovan Zoričić, 1971.
inv. br. SG-587

Slika Vaza s cvijećem pristigla je u zbirni fond Strossmayerove galerije kao dio ostavštine pravnika Milovana Zoričića.[1] Pripisuje se antverpenskom slikaru mrtve prirode Gasparu Peeteru Verbruggenu Ml. (1664. – 1730.).[2] Suvremenik i sugrađanin Jana Baptista Bosschaerta, Verbruggen Ml. prvu je slikarsku izobrazbu dobio od svoga oca Gaspara Peetera St.[3] Godine 1691. Verbruggen Ml. imenovan je dekanom antverpenske slikarske gilde. Zbog lagodnoga i raskošnog života bio je prisiljen napustiti rodni Antwerpen, pobjegavši vjerovnicima najprije u Amsterdam (1705.-06.), a potom u Den Haag (1706.-23.). Iako nije sačuvana niti jedna njegova datirana slika nakon 1703. godine, slikarskom se djelatnošću nastavio baviti i u sjevernim provincijama. Cvjetne mrtve prirode u vazi postavljao je u nišu ili na kamenu plintu koristeći draperiju i cvijeće kao dodatnu dekoraciju. Ponekad je uključivao i alegorijski prikaz žene s festonima cvijeća ispred talijanizirajućega krajolika, a slikao je i cvjetne girlande koje okružuju središnji motiv.

Cvjetni buket smješten je ispred nedefinirane, tamne pozadine i gotovo u potpunosti ispunjava skučeni prostor kadra. Izdvojeno cvijeće smješteno je na stol s lijeve strane. Gradnja buketa s trinaest prepoznatljivih cvjetnih vrsta slijedi konvencionalnu radijalnu dispoziciju cvijeća, a vaza je smještena na istaknutu bazu. Unatoč preklapanju cvjetova dojam trodimenzionalnosti buketa nije ostvaren, a plošno se doimaju i pojedini cvjetovi. Slikar se u oblikovanju koristi tonskom modelacijom, pri čemu jasno ističe obrise latica i listova. Iako je i ovdje u opisu cvijeća zamjetna nizozemska posvećenost detalju, Verbruggenu nedostaje Bosschaertova vještina reproduciranja teksture latica. Najveće se razlike zamjećuju pri usporedbi istih cvjetnih vrsta – slaka, božura i ruže koji su na Bosschaertovoj mrtvoj prirodi slikarski izražajnije svjetlosno akcentuirani, a kod Verbruggena su građeni crtački, s istaknutijim konturama.

Verbruggen Ml. opetovano postavlja cvjetne mrtve prirode na kameno postolje odnosnu bazu stupa, kao i na slici u Strossmayerovoj galeriji.[4] Osim kompozicijskoga smještaja određenog blago spuštenim očištem, poklapanja su zamjetna u gradnji cvjetnoga aranžmana i pojedinih cvjetova. Sličnosti u odabiru cvjetnih vrsta i organizaciji kompaktnoga buketa vidljiva je, primjerice, na signiranoj slici Cvijeće u terakotnoj vazi.[5] Ponajviše sličnosti u opisu pojedinih cvjetova rahlim potezima kista vidljivo je na djelima datiranima 1690-ih,[6] čime se zagrebačka vaza s cvijećem uklapa u Verbruggenova djela toga razdoblja.

Slika Vaza s cvijećem se zajedno s drugom mrtvom prirodom Jana Baptistea Bosschaerta nalazila u zbirci hrvatskoga književnika i pravnika Milorada Stražnickyja, koji je dvije slike Vaza s cvijećem kupio 1933. godine u trgovini umjetninama Kunsthandel Dorus Hermsen N. V. u Den Haagu.[7] Od sredine 20. stoljeća pa do 1971. godine činile su dio zbirke pravnika Milovana Zoričića u Zagrebu.[8] Obje je slike za Dorusa Hermsena 1917. godine procijenio znameniti nizozemski povjesničar umjetnosti Cornelis Hofstede de Groot,[9] koji je višekratno surađivao s tim trgovcem umjetninama.[10] Dorus Hermsen vjerojatno je slike nabavio neposredno prije procjene koje su mu trebale olakšati pronalazak kupca, no u trgovini umjetninama u Den Haagu ostale su sve do 1933. godine. Raniju provenijenciju zagrebačkih slika za sada nije moguće utvrditi, niti nakon analize oznaka na poleđini. Naime, na poleđini slike Vaza s cvijećem aplicirana je horizontalno položena pravokutna ceduljica s velikim tiskanim slovom E. i brojem 2 unutar plavoga osmerokutnog okvira s motivom bijelo obojana kruga. Vjerojatno je riječ o administrativnoj oznaci, a istovjetna ceduljica nalazi se i na Bosschaertovj mrtvoj prirodi, ali s brojkom 5.

Prilagodila: Iva Pasini Tržec, srpanj 2020.

[1] Usp. Iva Pasini Tržec, Dvije slike Vaza s cvijećem u Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Zagrebu, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 40 (2016.), str. 79-86.

[2] Već početkom 20. stoljeća Cornelis Hofstede de Groot ukazao je na način Gaspara Petera Verbruggena. Usp. Hofstede de Grootfiches, Bosschaert, Jan Baptist, baknummer: 051 fichenummer: 1072235, https://rkd.nl/nl/explore/excerpts/73391. Viši kustos za flamansko i nizozemsko slikarstvo mrtve prirode u Nizozemskom institutu za povijest umjetnosti Fred Meijer također je mišljenja da se radi o slici toga flamanskog slikara mrtvih priroda. https://rkd.nl/en/explore/images/273627.

[3] Usp. »Gaspar Peeter (II) Verbruggen«, Adriaan Van Der Willingen, Fred G. Meijer A dictionary of Dutch and Flemish still-life painters working in oils, 1525–1725, Leiden, 2003., str. 203. Usp. i. Abbie Vandivere, Changes of identity in 'Garland of Flowers and Vase' by Gaspar Peeter Verbruggen the Younger, Oud Holland, 122/2,3 (2009.), str. 164-180.

[4] Usp. Gaspar Peeter Verbruggen St., Vaza s cvijećem na konzoli ispred krajolika, oko 1710., ulje na platnu, 47,5 x 39,5 cm, Sotheby's, London, 5. travnja 1995., lot. 146; Gapar Peeter Verbruggen, Cvijeće u vrtnoj vazi na pijedestalu, ulje na platnu, 41 x 35 cm, Dorotheum, Beč, 1. listopada 2003., lot. 69; Gapar Peeter Verbruggen, Zavežljaj cvijeća s breskvama i grožđem na postolju, ulje na platnu, 44,4 x 54,5 cm, Christie's, London, 3. prosinca 2008., lot. 196.

[5] Gaspar Peeter Verbruggen, Cvijeće u terakotnoj vazi, ulje na platnu, 69,8 x 53,5 cm, Sotheby's, London, 8. prosinca 2005., lot. 339.

[6] Usp. Gaspar Peeter Verbruggen, Vaza s cvijećem, 1693., ulje na platnu, 81,5 x 62 cm, Ketterer Kunst, München, 27. listopada 2011., lot. 61.

[7] Milorad Stražnicky, Zabilješka o kupovini, 1933. Muzejska dokumentacija Strossmayerove galerije slika, dokumentacija o slici inv. br. SG-587.

[8] Slike su se u posjedu Milovana Zoričića zasigurno nalazile od 1958. godine. Milovan Zoričić Ljubi Babić, 7. ožujka 1958. Arhiv Strossmayerove galerije, Registrator 2 (1956.II-1958.I.).

[9] Ekspertize Cornelisa Hofstedea de Groot, 1917. Muzejska dokumentacija Strossmayerove galerije, dokumentacija o slici inv. br. SG-587.

[10] Usp. https://rkd.nl/nl/explore/excerpts#query=hermsen.

Iva Pasini Tržec, Borivoj Popovčak, Ljerka Dulibić, Slike mrtve prirode u Strossmayerovoj galeriji, katalog izložbe (Strossmayerova galerija starih majstora, Zagreb), Zagreb, 2016., str. 4-7

Iva Pasini Tržec, Dvije slike Vaza s cvijećem u Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Zagrebu, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 40 (2016.), str. 79-86

Sarah Gojković, Simbolika cvijeća na slikama flamanskih i nizozemskih slikara u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, diplomski rad, 2013., str. 24-41

Đuro Vanđura, Nizozemske slikarske škole u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1988., str. 38-40

Đuro Vanđura, Oblici narodne kulture u nizozemskom slikarstvu, katalog izložbe (Zagreb, Strossmayerova galerija starih majstora; Split, Zavod za znanstveni i umjetnički rad IC JAZU), Zagreb, 1987., str. 12, kat. br. 32

Vinko Zlamalik (ur.), Sto godina Strossmayerove galerije 1884-1984. Izložba u povodu stote obljetnice otvorenja Strossmayerove galerije starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, katalog izložbe (Zagreb, Muzejski prostor), Zagreb, 1984., str. 100, kat. br. 260

Vinko Zlamalik, Strossmayerova galerija starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1982., str. 442

Vladimir Maleković, Jean-Baptiste Bosschaert: Vaza s cvijećem. Remek djela iz Strossmayerove galerije, Radost, 34/9 (svibanj, 1985), str. 30