Jan Baptist Bosschaert Ml.
(Antwerpen, 1667. – Antwerpen, 1746.)
Vaza s cvijećem, oko 1710.
ulje na platnu, 59,5 x 48,5 cm
dar: Milovan Zoričić, 1971.
inv. br. SG-586

Sliku Vaza s cvijećem Strossmayerovoj je galeriji 1971. godine poklonio pravnik Milovan Zoričić (1884. – 1971.),[1] koji je osim kao član Vrhovnoga suda Narodne Republike Hrvatske (1945.-46.) i sudac Međunarodnoga suda u Den Haagu (1946.-58.) ostvario i značajnu karijeru kao prvi nogometni sudac u Hrvatskoj te kao suosnivač, prvi tajnik i povjerenik za nogomet u Hrvatskom akademskom športskom savezu.[2] Dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Milovan Zoričić Akademiji je oporučno ostavio pet slika, a među njima i dvije slike Vaza s cvijećem, koje su u zbirni fond Strossmayerove galerije ušle kao „autorski i motivski panadni.“[3]

Provedena stilska analiza i istraživanja provenijencije utvrdila su međutim da je riječ o slikama dvojice antverpenskih slikara mrtvih priroda koje spaja zajednička sudbina tijekom 20. stoljeća. Naime te je dvije slike 1933. godine u Den Haagu kupio Milorad Stražnicky (1879. – 1958.), kako svjedoči njegova zabilješka sačuvana u Zoričićevoj ostavštini.[4] Osim kao profesor na zagrebačkome Pravnom fakultetu, Stražnicky je radio i u diplomaciji, a 1933. godine je kao posebni izaslanik i opunomoćeni ministar kralja Jugoslavije posjetio nizozemsku kraljicu.[5] O tom je posjetu izvijestio nizozemski dnevni tisak, navodeći kako je kraljica Wilhelmina u palači Noordeinde u Den Haagu odlikovala Milorada Stražnickyja Velikim križem reda Oranje-Nassau (niz. Grootkruis in de orde van Oranje-Nassau).[6] Te je godine Stražnicky kupio dvije slike Vaza s cvijećem „lično u Kunsthandel Dorus Hermsen V. N. Den Haag, Kneuterdijk 6.“[7] Theodorus Antonius Bonifatius Hermsen (1871. – 1931.), poznat kao Dorus bio je slikar crkvenih interijera i trgovac umjetninama.[8] Iz rodnoga ‘s-Hertogenboscha preselio se 1918. u Den Haag gdje je ubrzo potom kupio kuću Johana de Witta na Kneuterdijku, u koju je smjestio trgovinu umjetninama.[9] Na toj je adresi trgovina umjetninama poslovala od otprilike 1919. do 1935. godine. Nakon smrti Dorusa Hermsena, 1931. godine, trgovinu umjetninama preuzeo je njegov sin Cornelis Antonius Maria Hermsen (1897. – 1966.), poznat pod nadimkom Kees.[10] Od 1937. godine poslovao je u Zeestraat 64, promijenivši ime trgovine u Kunstzalen Kees Hermsen.[11]

Dvije slike Vaza s cvijećem evidentirane su i u ostavštini znamenitoga nizozemskoga povjesničara umjetnosti Cornelisa Hofstedea de Groot (1863. – 1930.), koja se čuva u Nizozemskom institutu za povijest umjetnosti (RKD). Na jednoj kartičnoj bilješci navedene su tri slike Vaza s cvijećem koje de Groot pripisuje N. Bosschaertu.[12] Uz opasku da su nekoć ukrašavale prostor iznad kamina (niz. Schoornsteenstu-kken) navedene su njihove dimenzije i tehnika, uz napomenu da su dvije veće i signirane. Dimenzije srednje i manje slike odgovaraju dimnezijama zagrebačkih slika, od kojih je veća i signirana. Slike je u srpnju 1917. godine, prema nalogu Dorusa Hermsena iz Den Boscha odnosno ‘s-Hertogenboscha, pregledao Cornelis Hofstede de Groot. Tom je prilikom sastavio i svjedodžbe o autentičnosti slika, koje su Dorusu Hermsenu trebale olakšati pronalazak kupaca. Kupac za dvije mrtve prirode pronašao se tek gotovo dva desetljeća poslije, kada je trgovinu vodio Dorusov sin Kees Hermsen. Stražnicky je prilikom kupovine dviju slika dobio i de Grootove svjedodžbe, koje se danas čuvaju u muzejskoj dokumentaciji Strossmayerove galerije.[13]

Milovan Zoričić posjedovao je dvije slike zasigurno od 1958. godine,[14] no ni okolnosti niti vrijeme prelaska tih slika iz posjeda Milorada Stražnickya u Zoričićevu zbirku za sada nisu poznate. Nedugo po završetku Drugoga svjetskoga rata i uspostavi Narodne Republike Hrvatske Konzervatorski je zavod stavio pod zaštitu države umjetnine u vlasništvu Milovana Zoričića.[15] Uz rješenje o zaštiti koje datira od 24. prosinca 1947. godine, sačuvan je i popis umjetnina u Zoričićevu stanu u Bakačevoj 3/II. Međutim na tome popisu ne nalazimo dvije slike Vaza s cvijećem.[16]

Po prispijeću slika u Galeriju 1971. godine, signirana mrtva priroda uključena je u stalni postav Strossmayerove galerije. Atribucija Nicholaesu Bosschaertu u galerijskom je katalogu iz 1982. godine ispravljena u Jan Baptist Bosschaert,[17] nakon što se uvidjelo da je Nicholaes Bosschaert izmišljeno ime.[18] Jan Baptist Bosschaert Ml. (1667. – 1746.) flamanski je slikar mrtve prirode koji se specijalizirao za prikaze vaza s cvijećem.[19] Učio je kod Jana Baptista de Crépua, a 1692. godine naveden je kao majstor u antverpenskoj slikarskoj gildi. Mrtve prirode s cvijećem dodatno je osvježio smještajem buketa u dekorirane vaze s mitološkim temama koje oponašaju antičke uzore te uključivanjem raznih kamenih postamenta poput plinte, kolonade ili baze.[20]

Raskošni cvjetni aranžman s dvanaest prepoznatljivih cvjetnih vrsta u vazi oblika ukrasne urne smješten je ispred tamne pozadine te u potpunosti ispunjava skučeni prostor kadra.[21] Manji i veći cvjetovi slobodno su organizirani po dijagonalama koje se sijeku u najisturenijoj bekovini. Razmještajem odnosno preklapanjem cvjetova te vještim variranjem intenziteta boje slikar sugerira smještaj cvjetova u prostoru koji jasno čitamo od bijele loptaste bekovine preko ruža i tulipana do najudaljenije kadifice i zatamnjenoga lišća, koje se gotovo stapa s tamnom pozadinom. Plastičnost i taktilne vrijednosti forme istaknute su snažnim kontrastima obasjanih i zasjenjenih zona. Slikar je uvjerljivo sugerirao površine i razlike u karakteru latica koristeći pastozne mrljaste nanose boje. Uravnoteženost buketa dodatno je ostvario motivom 'slobodnih' cvjetova slaka i ruže na kamenom stolu. Izdvajanje nekolicine cvjetova izvan buketa na stolu kao i dijagonalna dispozicija cvjetova učestalo se javljaju na slikama Jana Baptista Bosschaerta. Takvo kompozicijsko rješenje cvjetnoga aranžmana prema načelima kosina uz grupiranje par cvjetova na kamenom postamentu prepoznajemo na slici Vaza s cvijećem, također signiranom djelu Jana Baptista Bosschaerta.[22] Osobito omiljeni Bosschaertov motiv u aranžiranju raskošnih buketa reljefno je dekorirana vaza s prikazima mitoloških tema. Osim figurativnim prikazima, kamene ili metalne vaze uobičavao je ukrasiti stiliziranim motivom. Sličnosti u tipu vaze sa zagrebačke slike nalazimo na signiranom cvjetnom aranžmanu Jana Baptista Bosschaerta koji je zabilježen na tržištu umjetninama 1981. godine.[23] Tijelo vaze oblika ukrasne urne ukrašeno je stiliziranim oblikom puža, a baza je žljebovito ocrtana te se produžuje u stalak kao i na našoj slici. I ovdje je narušena klasična simetrija, a manje i veće cvijeće slobodno je organizirano po dijagonalama, uza slobodni cvjetni ansambl smješten lijevo na kamenom postamentu.

Poznato je da je Jan Baptist Bosschaert svoja djela, isključivo slikana na platnu, potpisivao prezimenom, pri čemu je slovo J spojio s početnim slovom prezimena.[24] Na taj je način u lijevom donjem kutu slike potpisana slika u Strossmayerovoj galeriji čija likovna obilježja nedvojbeno idu u prilog potvrdi atribucije Janu Baptistu Bosschaertu Ml.

Prilagodila: Iva Pasini Tržec, srpanj 2020.

[1] Usp. Iva Pasini Tržec, Dvije slike Vaza s cvijećem u Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Zagrebu, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 40 (2016.), str. 79-86.

[2] Usp. Zoričić, Milovan ml., u: Dalibor Brozović (ur.), Hrvatska enciklopedija, sv. 11, Zagreb, 2009., str. 759; Juraj Andrassy, Milovan Zoričić (1884.–1971.), nekrolog, Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za god. 1971., 76 (1972.), str. 197-199.

[3] Đuro Vanđura, Nizozemske slikarske škole u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1988., str. 38-40, 39.

[4] Milorad Stražnicky, Zabilješka o kupovini, 1933. Muzejska dokumentacija Strossmayerove galerije slika, dokumentacija o slici inv. br. SG-587.

[5] Usp. Stražnicky, Milorad, u: Dalibor Brozović (ur.), Hrvatska enciklopedija, sv. 10, Zagreb, 2008., str. 284.

[6] Usp. Binnenland, Hofberichten, Utrechtsch Nieuwsblad, 257 (28. veljače 1933.), str. 12.

[7] Milorad Stražnicky, Zabilješka o kupovini, 1933. Muzejska dokumentacija Strossmayerove galerije slika, dokumentacija o slici inv. br. SG-587.

[8] Letteren en Kunst. Dorus Hermsen, De Leidsche Courant (28. travnja 1931.), str. 9.

[9] Usp. Kunsthandel Dorus Hermsen N. V. https://rkd.nl/en/explore/artists/Kunsthandel%20Dorus%20Hermsen%20N.V. (20. 3. 2016.). Usp. i Ester Lels, Lijst van bestuursleden, ereleden en leden, u: Jan Frederik Heijbroek, Adrie Th. P. Van Griensven, Kunst, kennis en kwaliteit. Vereeniging van Handelaren in Oude Kunst in Nederland 1911 – heden, Zwolle, 2007., str. 300.

[10] Usp. Hermsen, Cornelis Antonius Maria ('Kees'), u: Pieter A. Scheen, Lexicon Nederlandse beeldende kunstenaars 1750–1950, sv. 1, 's-Gravenhage, 1969., str. 468.

[11] Usp. Kunstzalen Kees Hermsen, https://rkd.nl/en/explore/artists/record?query=kees+hermsen&start=0 (20. 3. 2016.). Usp. i Ester Lels, Lijst van bestuursleden, ereleden en leden, u: Jan Frederik Heijbroek, Adrie Th. P. Van Griensven, Kunst, kennis en kwaliteit. Vereeniging van Handelaren in Oude Kunst in Nederland 1911 – heden, Zwolle, 2007., str. 304.

[12] Hofstede de Grootfiches, Bosschaert, Jan Baptist, baknummer: 051, fichenummer: 1072235, https://rkd.nl/nl/explore/excerpts/73391.

[13] Usp. Muzejska dokumentacija Strossmayerove galerije, dokumentacija o slici inv. br. SG-587.

[14] Milovan Zoričić Ljubi Babić, 7. ožujka 1958. Arhiv Strossmayerove galerije, Registrator 2 (1956.II-1958.I.).

[15] Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Središnji arhiv, Zbirka starije građe, Zaštićene privatne zbirke, Milovan Zoričić, zaštita zbirke.

[16] Zapisnik sastavljen u stanu dr. Milovana Zoričića, 16. prosinca 1947. Isto.

[17] Usp. Vinko Zlamalik, Strossmayerova galerija starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1982., str. 442. Usp. i Vladimir Maleković, Jean-Baptiste Bosschaert: Vaza s cvijećem. Remek djela iz Strossmayerove galerije, Radost, 34/9 (svibanj, 1985), str. 30.

[18] O razrješenju pogrešnog tumačenja prvoga imena slikara usp. Jan Baptist (II) Bosschaert, u: Adriaan Van Der Willingen, Fred G. Meijer, A dictionary of Dutch and Flemish still-life painters working in oils, 1525–1725, Leiden, 2003., str. 46-47.

[19] Isto. Usp. i Ursula Weber-Voelk, 'Sie kann nichts taugen/als zu füllen nur die Augen', zu einer Floradarstellung von Jean-Baptiste Bosschaert, Weltkunst, 58 (1988.), str. 17-20.

[20] Usp. Hans Vlieghe, Flemish Art and Architecture 1585-1700, New Haven [et al.], 1998., str. 211.

[21] Više o identifikaciji i simboličkom značenju cvjetnih vrsta usp. Sarah Gojković, Simbolika cvijeća na slikama flamanskih i nizozemskih slikara u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, diplomski rad, 2013., str. 24-41.

[22] Jan Baptist Bosschaert, Vaza s cvijećem, ulje na platnu, 83 x 64 cm, privatna zbirka ili trgovina umjetninama, M. A. de Heuvel, Bruxelles. https://rkd.nl/en/explore/images/14912

[23] Jan Baptist Bosschaert, Vaza s cvijećem, ulje na platnu, 83 x 66 cm, Lempertz, Köln, 19.–21. studenoga 1981., lot. 22.

[24] Usp. Jan Baptist (II) Bosschaert, u: Adriaan Van Der Willingen, Fred G. Meijer, A dictionary of Dutch and Flemish still-life painters working in oils, 1525–1725, Leiden, 2003., str. 46.

Iva Pasini Tržec, Borivoj Popovčak, Ljerka Dulibić, Slike mrtve prirode u Strossmayerovoj galeriji, katalog izložbe (Strossmayerova galerija starih majstora, Zagreb), Zagreb, 2016., str. 4-6

Iva Pasini Tržec, Dvije slike Vaza s cvijećem u Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Zagrebu, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 40 (2016.), str. 79-86

Sarah Gojković, Simbolika cvijeća na slikama flamanskih i nizozemskih slikara u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, diplomski rad, 2013., str. 24-41

Đuro Vanđura, Nizozemske slikarske škole u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1988., str. 38-40

Đuro Vanđura, Oblici narodne kulture u nizozemskom slikarstvu, katalog izložbe (Zagreb, Strossmayerova galerija starih majstora; Split, Zavod za znanstveni i umjetnički rad IC JAZU), Zagreb, 1987., str. 12, kat. br. 31

Vinko Zlamalik (ur.), Sto godina Strossmayerove galerije 1884-1984. Izložba u povodu stote obljetnice otvorenja Strossmayerove galerije starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, katalog izložbe (Zagreb, Muzejski prostor), Zagreb, 1984., str. 100, kat. br. 261

Vinko Zlamalik, Strossmayerova galerija starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1982., str. 442, kat. br. 212

Vladimir Maleković, Jean-Baptiste Bosschaert: Vaza s cvijećem. Remek djela iz Strossmayerove galerije, Radost, 34/9 (svibanj, 1985), str. 30