U prostoru dvorišta krčme omeđenog trošnom drvenom ogradom odvija se žestoka tučnjava. Središnju scenu čine dvojica sukobljenih muškaraca od kojih je jedan posegnuo za vrčem, a drugi za nožem. Unatoč nožu muškarac posrće i u padu se pridžava za prevrnutu bačvu. Obojicu nastoji obuzdati po jedan ženski lik. Ispred bačve na tlu leže razbacane igraće karte, očigledni okidač sukoba. I ostali prisutni seljaci uključuju se u tučnjavu, posežu za vilama i batinama, dok ih žene nastoje obuzdati. Prevrnute klupe oko stola upućuju na mjesto početka sukoba, gdje se tenzije ne stišavaju. Muškarac u naglom okretu povlači stolnjak pri čemu prolijeva vino i ruši posudu s hranom. Uzbuđenje zahvaća sve prisutne, pa tako i maleno djetešce koje se privilo u majčin zagrljaj. Izvan događaja ostaje jedino muškarac krajnje lijevo koji povraća. Ugođaj napete atmosfere i vibrantne dinamičnosti osobito je došao do izražaja nakon nedavno provedenih konzervatorsko-restauratorskih radova na slici u Hrvatskom restauratorskom zavodu.^[1]

Prizori tučnjava uslijed prevelike konzumacije alkohola i kartanja učestala su tema u flamanskoj umjetnosti. Svoje izvorište nalaze u slikarstvu Pietera Bruegela St. (1526.-30. – 1569.), na čiju se tradiciju nadovezao Adriaen Brouwer (1605./6. – 1638.) razradivši i pretvorivši scene tučnjava u omiljenu temu niskoga genre-a.[2] Brouwerove teme nasljeđuju brojni slikari, a među njima i David Teniers Ml.

U opusu Davida Teniersa Ml. bilo je moguće naći izvornik za sliku Ples pred krčmom, pandanu slici Tučnjava, no za potonju za sada nije utvrđen izravan predložak. U opusu Davida Teniersa Ml. javljaju se prizori tučnjava u tavernama,[3] a motiv tučnjave slikar često uključuje i kao dodatni animirajući moment u živopisne prizore seoskih zabava na otvorenom,[4] međutim nije poznat niti jedan njegov prizor 'samostalne' tučnjave u krajoliku. Ipak, valja napomenuti da se pojedini motivi na našoj slici, poput rješenja ograde s vratima i lika starijega muškarca slijeva prepoznaju kao tipične Teniersove invencije.

Predložak za sliku Tučnjava zasigurno je postojao. Na to upućuje slika Seljaci se tuku ispred taverne, koju je aukcijska kuća Sotheby's prodavala kao djelo flamanske škole 17. stoljeća.[5] Riječ je o gotovo istovjetnom kompozicijskom rješenju i istovjetnoj impostaciji likova, a neznatne razlike proizlaze iz predstavljenoga kadra. Zagrebačka je slika predstavljena u približenijem kadru, pri čemu izostaju elementi krajolika i arhitekture uz sva četiri ruba slike.

Slična impostacija seljaka koji se tuku, osobito seljaka u napadu vrčem i drugoga koji posrće utvrđena je na jednoj slici Teniersova učenika, Gillisa van Tilborgha, koja je zabilježena na tržištu umjetninama.[6] Za sada nije poznato je li se van Tilborgh inspirirao kompozicijskim rješenjem svoga učitelja ili nekoga drugoga slikara u predstavljanju likova seljaka pri tučnjavi.

Spajanje dviju tema, plesa na otvorenom i tučnjave kao pandana nije nepoznato u flamanskom slikarstvu. U opusu Abrahama Teniersa nalazimo na dvije slike koje uprizoruju iste teme kao dvije sličice u Strossmayerovoj galeriji.[7] Abraham Teniers (1629. – 1670.) uvelike se inspirirao djelom svoga starijega brata Davida no je li se poslužio bratovim predloškom u stvaranju sličica Ples i pripiti seljaci i Seljaci se tuku ispred gostionice ostaje nepoznato.[8] Otvoreno ostaje i pitanje autora izvornika za sliku Tučnjava u Strossmayerovoj galeriji i onoj zabilježenoj na prodaji aukcijske kuće Sothebys.

Slike Tučnjava i Ples pred krčmom uvriježeno su se identificirale kao „dvije krasne sličice od Teniersa“^[9] nabavljene na prodaji zbirke kardinala Jurja Haulika 1869. godine.^[10] Uvidom u rukopisni popis Haulikova inventara koji se čuva u Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu^[11] i na temelju istraživanja korespondencije biskupa Josipa Jurja Strossmayera danas je poznato da je te pandane, zajedno s još dvije druge slike, biskup Strossmayer nabavio u Osijeku odnosno Đakovu 1872. godine.^[12]

Prilagodila: Iva Pasini Tržec, srpanj 2020.

[1] Izvješće o provedenim konzervatorsko-restauratorskim radovima na slikama Sv. Katarina i sv. Petar Mučenik, Tučnjava i Pred mlinom iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU u Zagrebu, voditeljica radova: Nelka Bakliža, Zagreb, veljača, 2019., str. 11-15.

[2] Usp. Walter Liedtke, Peasants fighting over cards, Artibus et historiae, 10/19 (1989.), str. 123-131.

[3] Usp. npr. David Teniers Ml., Tučnjava uslijed kartanja, oko 1630., ulje na dasci, 22,7 x 30 cm, London, Christie’s, 8. prosinca 2006., lot. 102.

[4] Usp. npr. David Teniers Ml., Seosko slavlje, ulje na platnu, 97 x 138, 5 cm, Saint Peterburg, Hermitage.

[5] Flamanski slikar, Seljaci se tuku ispred taverne, ulje na platnu, 48,4 x 60,2 cm. Sotheby's, 26. travnja 2007., Lot 45, http://www.sothebys.com/de/auctions/ecatalogue/2007/old-master-paintings-l07030/lot.45.html.

[6] Gillis van Tilborgh, Seljaci se tuku uslijed kartanja, 166[6]., ulje na dasci, 87 x 71,5 cm, Dorotheum, Beč, 1. listopada 2003., lot. 176. Na pomoći zahvaljujem Ellis Dullaart, kustosici za nizozemsko slikarstvo Zlatnoga doba iz RKD, Den Haag.

[7] Abraham Teniers, Ples i pripiti seljaci, 1662., ulje na dasci, 26 x 36 cm, Mannheim, Reiss-Engel-horn-Museen (na posudbi u Karlsruhe). Abraham Teniers, Seljaci se tuku ispred gostionice, ulje na dasci, 26 x 36 cm, Karlsruhe, Staatliche Kunsthalle Karlsruhe.

[8] Usp. Margaret Klinge, 106. Abraham Teniers, u: Margaret Klinge, Dietmar Lüdke (ur.), David Teniers der Jüngere 1610-1690: Alltag und Vergnügen im Flandern, katalog izložbe, Heidelberg, 2005, str. 318-319.

[9] Franjo Rački Josipu Jurju Strossmayeru, Zagreb, 18. srpnja 1869. Objavljeno u: Korespondencija Rački-Strossmayer 1928.-1931., 1. sv., 1928., pismo br. 86, str. 83.

[10] Usp. Olga Maruševski, Juraj Haulik i likovne umjetnosti, u: Antun Škvorčević (ur.), Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094.–1994. Zbornik u čast kardinala Franje Kuharića, Zagreb, 1995., str. 569; Đuro Vanđura, Nizozemske slikarske škole u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1988., str. 102-103.

[11] Haulik, Juraj: Inventarium rerum mearum: Demptis minutis, 1834. Metropolitanska knjižnica, Zagreb, MP 75.

[12] Majstor Izgubljenoga sina, Suzana i starci, ulje na dasci, 105 x 86 cm, inv. br. SG-138; Prema: Peter Paul Rubens, Sveta Obitelj, ulje na dasci, 87,5 x 73,5 cm, inv. br. SG-POH-20. Usp. Ljerka Dulibić, Iva Pasini Tržec, Strossmayerova zbirka starih majstora, Zagreb, 2018., str. 309.

Iva Pasini Tržec, 'Slike prema slikama' u zbirci sjevernoeuropskog slikarstva Strossmayerove galerije, u: Ivana Mance, Martina Petrinović, Tanja Trška (ur.), Zbornik 4. kongresa hrvatskih povjeničara umjetnosti. Institucije povijesti umjetnosti, Zagreb, 2019., str. 123-130, 128-130

Ljerka Dulibić, Iva Pasini Tržec, Strossmayerova zbirka starih majstora, Zagreb, 2018., str. 99, 304, 309, 374

Ljerka Dulibić, Iva Pasini Tržec, Slike iz ostavštine kardinala Jurja Haulika u zbirci biskupa Josipa Jurja Strossmayera, Peristil, 57 (2014.), str. 113-125, 118

Đuro Vanđura, Borivoj Popovčak (ur.), Strossmayerova donacija, europska umjetnost od X. do XIX. stoljeća, Zagreb, 2006., str. 154, kat. br. 218

Olga Maruševski, Juraj Haulik i likovne umjetnosti, u: Antun Škvorčević (ur.), Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094.–1994. Zbornik u čast kardinala Franje Kuharića, Zagreb, 1995., str. 559-571, 569

Đuro Vanđura, Nizozemske slikarske škole u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1988., str. 102-103

Đuro Vanđura, Oblici narodne kulture u nizozemskom slikarstvu, katalog izložbe (Zagreb, Strossmayerova galerija starih majstora; Split, Zavod za znanstveni i umjetnički rad IC JAZU), Zagreb, 1987., str. 9, 14, kat. br. 52

Vinko Zlamalik (ur.), Sto godina Strossmayerove galerije 1884-1984. Izložba u povodu stote obljetnice otvorenja Strossmayerove galerije starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, katalog izložbe (Zagreb, Muzejski prostor), Zagreb, 1984., str. 41, kat. br. 56

Vinko Zlamalik, Strossmayerova galerija starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1967., str. 292-293, kat. br. 152

Ivy Kugli, Referat o suradnji Galerije Jugoslavenske akademije s Nacionalnim centrom za proučavanje 'Flamanskih primitivaca' u Bruxellesu, Bulletin Instituta za likovne umjetnosti, 6/1 (1958.), str. 47-50, 50

Ljubo Babić, Zdenko Šenoa, Katalog Galerije slika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Umjetnost do XIX. stoljeća, Zagreb, 1950., str. 76, kat. br. 167

Ljubo Babić, Zdenko Šenoa, Katalog Galerije slika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1947., str. 78, kat. br. 137

Artur Schneider, Dodatak VI. izdanju kataloga Strossmayerove galerije, Zagreb, 1932., str. 25, kat. br. 131

Gabriel Térey, Dodatak VI. izdanju kataloga Strossmayerove galerije slika, Zagreb, 1926., str. 28, kat. br. 131

Petar Knoll, Akademijska galerija Strossmayerova, Zagreb, 1922., str. 108, kat. br. 149

Josip Brunšmid, Akademijska galerija Strossmayerova, Zagreb, 1917., str. 38, kat. br. 149

Josip Brunšmid, Akademijska galerija Strossmayerova, Zagreb, 1911., str. 38, kat. br. 149

Nikola Mašić, Milivoj Šrepel, Akademijska galerija Strossmayerova, Zagreb, 1895., str. 80, kat. br. 149

Franjo Rački, Akademijska galerija Strossmajerova, Zagreb, 1891., str. 78, kat. br. 14

Iso Kršnjavi, Ćiro Truhelka, Sbirka slika Strossmayerove galerije Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1885., kat. br. 113

Ćiro Truhelka, Strossmayerova galerija slika, Vienac, 45 (1884.), str. 719

Mihovil Cepelić, Popis slika u privatnoj galeriji preuzv. g. J. J.Strossmayera po njegovih navodih, rukopis, Đakovo, 1883., kat. br. 119