Korišteni izvori i literatura

 

Arhivski izvori

Arhiv Akademije likovnih umjetnosti

  • Matični listovi studenata Akademije likovnih umjetnosti
  • Personalni listovi Akademije likovnih umjetnosti

Arhiv za likovne umjetnosti HAZU

  • Fototeka
  • Kartoteka umjetnika

Državni arhiv u Dubrovniku – Arhivski sabirni centar Korčula-Lastovo, Korčula

  • Kotarsko poglavarstvo Korčula (HR-DADU-SCKL-536)
  • Lučka kapetanija Korčula (HR-DADU-SCKL-987)

Državni arhiv u Zagrebu

  • Fond Gradsko poglavarstvo Zagreb (HR-DAZG-4) - podserije Pomoćni uredi (POM), Sirotinjsko povjerenstvo (SP) i Vojni odsjek (VO)
  • Fond Državna mješovita pučka škola u Samostanskoj ulici (HR-DAZG-207)
  • Fond I. muška realna gimnazija u Zagrebu (HR-DAZG-109)

Hrvatski državni arhiv

  • Fond Razne osobe (HR-HDA-1801)
  • Osobni arhivski fond Andrija Štampar (HR-HDA-831)
  • Zbirka mikrofilmova matičnih knjiga i popisa obitelji Hrvatskoga državnog arhiva (HR-HDA-1448)
  • Zemaljska vlada. Odjel za bogoštovje i nastavu (HR-HDA-80)

Odsjek za povijest hrvatskog kazališta HAZU

  • Fotografije HNK
  • Scenografija i kostimografija

 

Literatura

I. izložba zagrebačkih umjetnika. [Zagreb]: [s. n.], [1934].

Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu: 1907. – 1997. Dubravka Babić (ur.). Zagreb: Akademija likovnih umjetnosti, 2002.

Akvarel XX. stoljeća u Hrvatskoj. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1958.

Andreis Sudec, Iva. „Mia Čorak Slavenska i Maksimilijan Vanka“, Književna revija (Osijek), 56 (2016), str. 61-65.

Autoportret u novijem hrvatskom slikarstvu. Osijek: Galerija likovnih umjetnosti, Osijek, 1977.

Babić, Ljubo. Umjetnost kod Hrvata. Zagreb: Naklada A. Velzek, 1943.

Bagarić, Marina. Arhitekt Ignjat Fischer. Zagreb: Meandarmedia, Muzej za umjetnost i obrt, 2011.

Baričević, Marina. „Potraga za izgubljenim slikarom“, Novi list, 14. 4. 2002., str. 1, 5.

Brunšmid, Josip. Akademijska galerija Strossmayerova. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1917.

Cvetkova, Elena. „Pošao sporednom stazom: Povratak Maksimilijana Vanke“, Večernji list, 16. 11. 1997.

Čorak, Željka; Davison, Rajka; Davison David. „The 1925 Yugoslav Pavilion in Paris“, The Journal of Decorative and Propaganda Arts, 17, Yugoslavian Theme Issue (1990), str. 36-41.

Exposition internationale des arts décoratifs et industriels modernes. Section du Royaume des Serbes, Croates et Slovènes. Catalogue officiel. Paris, 1925.

Fatović-Ferenčić, Stella; Hofgraff, Darija. Tvoj dovijeka: pisma Andrije Štampara Desanki Ristović. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2018.

Frangeš, Robert. „Maksimilijan Vanka“, Ljetopis JAZU. Sv. 42, 1930., str. 79.

Gamulin, Grgo. „Maksimilijan Vanka“. U: Hrvatsko slikarstvo XX. stoljeća. Sv. 1. Zagreb: Naprijed, 1987., str. 179-189.

Hergešić, Ivo. „Maksimilijan Vanka“, Savremenik, br. 4, 1934., str. 215.

Intimna izložba: Maksimilijan Vanka: Salon Urlich. Zagreb: Salon Ulrich, 1915.

Izložba hrvatskih umjetnika u Osijeku 1916. [Osijek]: [s. n.], [1916].

Izložba narodnih ručnih radova Zagrebačkog zbora: 25. VIII. – 10. IX. 1928. Zagreb, 1928.

Kavurić, Lada. Hrvatski plakat do 1940. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Horetzky, 1999.

Klisura, F. „Stalna izložba slikara M. Vanke u Korčuli“, Slobodna Dalmacija, 16. 12. 1966.

Knoll, Petar. Akademijska galerija Strossmayerova. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Strossmayerova galerija starih majstora, 1922.

Kos, Koraljka. „Dora Pejačević i Maksimilijan Vanka“. U: Glazba prijelaza: Svečani zbornik za Evu Sedak. Zagreb: ArtTresor naklada i Hrvatska radiotelevizija – Hrvatski radio, 2009., str. 170-177.

Kraševac, Irena. „'Plavšić smijenio Kršnjavija' – Hrvatsko društvo umjetnosti na prijelomnici 1918./1919. godine“. U: Institucije povijesti umjetnosti: zbornik 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti. Ivana Mance, Martina Petrinović i Tanja Trška (ur.). Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti, 2019., str. 267-276.

Kušan, Vladislav. Imago mundi. Eseji, studije, prikazi. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1982.

Kušan, Vladislav. „Maksimilijan Vanka (prigodom pedesetgodišnjice rođenja)“, Obzor, 16. 5. 1939., str. 2

Laljak, Stjepan. „Tajna slikara Maksa Josipa Vanke“, Zaprešićki godišnjak, 7 (1997) , str. 147-149.

Lik – figura u novijem hrvatskom slikarstvu. Osijek: Galerija likovnih umjetnosti, 1982.

Lunaček, Vladimir. „Iz umjetničkog svijeta. Maksimilijan Vanka“, Savremenik, 11/12 (1915), str. 422.

Maclean, Fitzroy. Rat na Balkanu. Zagreb: Stvarnost, 1964.

Maksimilijan Vanka. Portreti. Zagreb: Galerija Ulrich, 1997.

Maksimilijan Vanka: Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 26. III. - 10. VI. 2002. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2002.

Maroević, Tonko. „Vanka je stigao u Zagreb“, Matica – časopis Hrvatske matice iseljenika, 52, 4 (2002), str. 28-29.

Maroević, Tonko. „Kozmopolitski i slikarski virtuoz“, Hrvatski iseljenički zbornik, 2003 (i.e. 2002), str. 237-243.

Memorijalna zbirka Maksimilijana Vanke. Korčula: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1968.

Memorijalna zbirka Maksimilijan Vanka, Korčula. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1998.

Mrtva priroda u novijem hrvatskom slikarstvu. Osijek: Galerija likovnih umjetnosti, 1979.

Najcer Sabljak, Jasminka; Lučevnjak, Silvija. „Moderna umjetnost u zbirkama slavonskog plemstva“. U: Imago, imaginatio, imaginabile: zbornik u čast Zvonka Makovića. Dragan Damjanović i Lovorka Magaš Bilandžić (ur.). Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018., str. 247-265.

Pokupska sjećanja: etnografska ekspedicija 1923. Zagreb: Etnografski muzej, 1993.

Popovčak, Borivoj. Zlatko i Joyce Baloković donatori Strossmayerove galerije starih majstora. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2020.

Prelog, Petar. Hrvatska moderna umjetnost i nacionalni identitet. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2018.

Problem umjetnosti kolektiva – slučaj Zemlja. Zagreb: BLOK – Lokalna baza za osvježavanje kulture, 2019.

Prpić, Jure. „Maksimilijan Vanka: Njegov doprinos umjetnosti Amerike“, Hrvatska revija, 8, 30 (1958), str. 148-160.

Rus, Zdenko. Izložbe iz fundusa galerije. Maksimilijan Vanka. Zagreb: Moderna galerija, 1976.

Salon Triennal – 1914 – Bruxelles: Exposition générale des Beaux-Arts (Palais du Cinquantenaire, 9 mai - 2 novembre 1914). Bruxelles: Société Royale des Beaux-Arts de Bruxelles, 1914.

Šeparović, Ana. „Icons and Croatian Painting in the Early 20th Century“, IKON, 9 (2016), str. 299-310.

Šimat Banov, Ive. „Vankin opus skriven iza biografskih pikanterija“, Jutarnji list, 20. 6. 2002., str. 19.

Š[repe]l, Ivo. „Maksimilijan Vanka: uz kolektivnu izložbu u umjetničkom paviljonu“, Jutarnji list, 13. 5. 1934., str. 8.

Štampar, Andrija. Dnevnik s putovanja 1931. – 1938. Željko Dugac i Marko Pećina (ur.). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar, Srednja Europa, 2008.

The Gift of Sympathy: The Art of Maxo Vanka. Doylestown: James A. Michener Art Museum, 2001.

Tkalčić Koščević, Antonija. Sjećanja na prve generacije Umjetničke akademije u Zagrebu. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Arhiv za likovne umjetnosti, 2007.

Vizner, Nikola. Hrvatsko američki slikar Maksimilijan Vanka. Doktorska disertacija. Zadar: Sveučilište u Zadru, 2004.