Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Strossmayerova galerija starih majstora

Muškarac čita i žena za stolom

Muškarac čita i žena za stolom

Prema: David Teniers Ml.
(Antwerpen, 1610. – Bruxelles, 1690.)
Muškarac čita i žena za stolom, nakon 1650.
ulje na dasci, 25 x 22,2 cm
dar: Josip Juraj Strossmayer, 1883.
inv. br. SG-157

Sliku Muškarac čita i žena za stolom zajedno je s njezinim pandanom Seljak se udvara starijoj ženi za zbirku biskupa Josipa Jurja Strossmayera kupio Franjo Rački 1869. godine, kada je u Zagrebu prodavana ostavština kardinala Jurja Haulika (1788. – 1869.).[1] Juraj Haulik posjedovao je značajnu zbirku umjetnina o čemu svjedoči rukopisni popis njegova inventara datiran u 1834. godinu.[2] Pružajući nam uvid u njegov privatni prostor kojega je „kneževski uredio umjetninama“,[3] ta bilježnica živo dokumentira ambijent u kojem je kardinal živio.[4]

Inventar slika sadrži 140 pojedinačno navedenih umjetnina, a među njima devedeset je slika.[5] Većina kupovina grupirana je u rasponu od 1829. do 1836. godine, kada je Haulik očito intenzivnije sakupljao i revnije bilježio podatke o nabavi.

Dvije sličice navedene su u inventaru kao „2 kleine holländisch Bauern – Conversatz. Stücke, in beyden ein Bauer und Bäuerin Tennier“, bez daljnih podataka o vremenu i mjestu nabave.[6] U prvim popisima i ranim katalozima Strossmayerove galerije zabilježene su kao djela »holandezke škole«.[7] Od 1895. godine vode se kao kopije po Davidu Teniersu Ml.[8] Od 1926. godine pa do obnove postava povodom obilježavanja stote godišnjice Strossmayerove galerije slike nisu bile izložene.[9]

Za obje slike je moguće utvrditi izvornik. Slika Seljak se udvara starijoj ženi nastala je prema istoimenoj slici nizozemskoga slikara Adriaena van Ostadea, a slika Muškarac čita i žena za stolom prema djelu flamanskoga slikara Davida Teniersa Ml. Signirano djelo Davida Teniersa Ml. Muškarac čita i žena za stolom nalazi se u privatnom posjedu, a provenijenciju slike moguće je pratiti do u 18. stoljeće.[10] Slika je neposredno prije prodaje putem prodajne galerije David M. Koetser u Zürichu 1972. godine objavljena u vodećem njemačkom umjetničkom časopisu Die Weltkunst.[11] Nedavno se ponovno našla na tržištu umjetninama, kada je 2018. prodana putem londonske aukcijske kuće Bonhams.[12]

Izvorni kompozicijski raspored zagrebačke slike u odnosu na izvornik je zrcalno promijenjen, a nedostaje i motiv police s mrtvom prirodom na stražnjem zidu prostorije. Kadar i impostacija likova vjerno su ponovljeni. Muškarac sjedi u profilu za stolom udubljen u čitanje pisma. Lijevu nogu izvlači ispred drvene noge stola, iza njega sjedi žena koja ga grli ljevicom i pomno promatra njegovu reakciju na pročitane retke pisma. Druga ruka joj počiva na vrču s poklopcem. Na stolu se nalazi još do pola puna čaša, lula i kreda za označavanje popijenoga pića.

Poznat je iznimno veliki broj reproduktivnih grafika i slika prema djelima Davida Teniersa Ml., koji je već u 17. stoljeću, „zu einem vielfach kopierten 'Markennamen' avanciert war“.[13] Alfred von Wurzbach navodi mogući razlog: „Die Stiche nach den Bildern D. Teniers sind unzählig, denn er ist unstreitig jener Maler, dessen Gemälde am geeignetesten waren, als Zimmerschmuck verwendet zu werden.“[14] Iako Teniers vrhunac recepcije i popularnosti doseže u 18. stoljeću, već za vrijeme njegova života nastaju kopije i grafike prema njegovim djelima, za koje se smatra da su morale nastati pod nekim vidom slikareva nadzora.[15]

Teniersov suvremenik i suradnik antverpenski grafičar Franciscus van der Steen (oko 1625. – 1672.), koji je sudjelovao na izradi ilustriranoga kataloga talijanskih majstora Theatrum Pictoricum (1660.) iz zbirke nadvojvode Leopolda Wilhelma uradivši grafike prema Teniersovim predlošcima, u više je navrata izrađivao reproduktivne grafike prema Teniersovim slikama.[16] Izvorni kompozicijski raspored Teniersove slike Muškarac čita i žena za stolom van der Steen je zrcalno obrnuo uslijed postupka izrade grafike, te je pojednostavio rješenje pozadine zanemarivši mrtvu prirodu na zidnoj polici.[17]

Reproduktivna grafika prema Teniersovim djelima ograničena je tijekom 17. stoljeća na nizozemske grafičare. Međutim vrlo brzo se počinje i na francuskom tržištu grafika javljati interes prema nizozemskim djelima. Važnu posredničku ulogu odigrala je pariška izdavačka kuća Mariette koja se specijalizirala za nizozemske genre prizore.[18] Brojne reproduktivne grafike prema nizozemskim i flamanskim slikama pokazatelj su tadašnjih trendova u ukusu, ali i temelj za današnje istraživanje provenijencije. Teniersova slika Muškarac čita i žena za stolom, po kojoj je pariški grafičar Jacques-Firmin Beauvarlet (1731. – 1797.) izradio vjernu grafiku naslovivši ju La bonne intelligence i poprativši ironičnim citatom o ženinoj ljubavi prema bogu Bakusu,[19] vrlo se vjerojatno tijekom druge polovice 18. stoljeća nalazila u Parizu. S obzirom na promjenu izvornoga kompozicijskoga rasporeda, zagrebačka slika nesumnjivo je nastala prema grafičkom predlošku, no bliža je flamanskom predlošku u rješenju pozadine.

S obzirom na različite autore izvornika dviju slika, Seljak se udvara starijoj ženi i Muškarac čita i žena za stolom, postavlja se pitanje kada su dvije sličice počele funkcionirati kao pandani. Je li to doprinos samoga slikara, ili su grafički listovi u neko doba bili spojeni i tretirani kao par. Poznato je da su reproduktivne grafike rađene pojedinačno radi lakšega distribuiranja,[20] ali i da se vješto koristilo marketinškom strategijom ciljanoga stvaranja pandana kako bi se kupcima osigurala cjelovitija, najčešće simetrična dekoracija.[21] Iako su se grafike-pandani uglavnom temeljile na slikama-pandanima, uparivanje je češće provodio sam izdavač. Za sada ostaje nepoznato kada i tko je ove dvije slikarske teme spojio u slikarski par.

 

Prilagodila: Iva Pasini Tržec, srpanj 2020.


[1] Usp. Ljerka Dulibić, Iva Pasini Tržec, Slike iz ostavštine kardinala Jurja Haulika u zbirci biskupa Josipa Jurja Strossmayera, Peristil, 57 (2014.), str. 113-125, 118-119.

[2] Usp. Haulik, Juraj: Inventarium rerum mearum: Demptis minutis, 1834. Metropolitanska knjižnica, Zagreb, MP 75.

[3] Milan Grlović, Album zaslužnih Hrvata 19. stoljeća, 1. sv. Zagreb, 1898.

[4] Usp. Olga Maruševski, Juraj Haulik i likovne umjetnosti, u: Antun Škvorčević (ur.), Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094. – 1994.: Zbornik u čast kardinala Franje Kuharića, Zagreb, 1995., str. 559-571.

[5] Usp. Haulik, Juraj: Inventarium rerum mearum: Demptis minutis, 1834. Metropolitanska knjižnica, Zagreb, MP 75.

[6] Isto.

[7] Usp. Mihovil Cepelić, Popis slika u privatnoj galeriji preuzv. g. J. J. Strossmayera po njegovih navodih, rukopis, Đakovo, 1883., kat br. 54 i 55; Izidor Kršnjavi, Ćiro Truhelka, Sbirka slika Strossmayerove galerije Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1885., kat. br. 122 i 123; Franjo Rački, Akademijska galerija Strossmajerova, Zagreb, 1891., kat. br. 22 i 23 (dv. 3).

[8] Usp. Nikola Mašić, Milivoj Šrepel, Akademijska galerija Strossmayerova, Zagreb, 1895., kat. br. 157 i 158; Josip Brunšmid, Akademijska galerija Strossmayerova, Zagreb, 1911., kat. br. 157 i 158; Josip Brunšmid, Akademijska galerija Strossmayerova, Zagreb, 1917., kat. br. 157 i 158; Petar Knoll, Akademijska galerija Strossmayerova, Zagreb, 1922., kat. br. 157 i 158.

[9] Usp. Vinko Zlamalik (ur.), Sto godina Strossmayerove galerije, 1884-1984. izložba u povodu stote obljetnice otvorenja Strossmayerove galerije starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, katalog izložbe (Muzejski prostor, Zagreb), Zagreb, 1984., kat. br. 57 i 58.

[10] David Teniers Ml., Muškarac čita i žena za stolom, ulje na bakru, 21,6 x 16,5 cm, privatna zbirka. Usp. https://rkd.nl/explore/images/224681.

[11] Usp. Die Weltkunst, 42/14 (15. srpnja 1972.), str. 1035.

[12] Usp. Bonhams, London, 5. prosinca 2018., lot. 59, https://www.bonhams.com/auctions/24651/lot/59/.

[13] Jessica Mack-Andrick, 'Teniers pinxit': Die Rezeption von David Teniers d. J. In der Reproduktionsgraphik des 17. und 18. Jahrhunderts, u: Margaret Klinge, Dietmar Lüdke (ur.), David Teniers der Jüngere 1610-1690: Alltag und Vergnügen im Flandern, katalog izložbe (Staatliche Kunsthalle Karlsruhe), Heidelberg, 2005., str. 76-86, 77.

[14] Isto, 76.

[15] Usp. Hans Vlieghe, David Teniers the Younger (1610-1690): A Biography, Turnhout, 2011., str. 20-21.

[16] Usp. Jessica Mack-Andrick, 'Teniers pinxit': Die Rezeption von David Teniers d. J. In der Reproduktionsgraphik des 17. und 18. Jahrhunderts, u: Margaret Klinge, Dietmar Lüdke (ur.), David Teniers der Jüngere 1610-1690: Alltag und Vergnügen im Flandern, katalog izložbe (Staatliche Kunsthalle Karlsruhe), Heidelberg, 2005., str. 83-84.

[17] Franciscus van der Steen prema Davidu Teniersu Ml., Žena za stolom i muškarac koji čita, Städelsches Kunstinstitut, Graphische Sammlung, Frankfurt am Main.

[18] Pierre I. Mariette nije samo izrađivao grafike prema nizozemskim slikama, nego je u Nizozemskoj i nabavljao ploče za tisak, koje je ponovno otiskivao s vlastitim imenom. Usp. Jessica Mack-Andrick, 'Teniers pinxit': Die Rezeption von David Teniers d. J. In der Reproduktionsgraphik des 17. und 18. Jahrhunderts, u: Margaret Klinge, Dietmar Lüdke (ur.), David Teniers der Jüngere 1610-1690: Alltag und Vergnügen im Flandern, katalog izložbe (Staatliche Kunsthalle Karlsruhe), Heidelberg, 2005., str. 79-82.

[19] Jacques Beauvarlet prema Davidu Teniersu Ml., La bonne intelligence, grafički listovi, 22,8 x 18,2 cm, RKD, Den Haag (https://rkd.nl/nl/explore/images/217190); Staatliche Kunsthalle Karlsruhe, Kupferstichkabinett.

[20] David Alexander, 'After Images': a review of recent studies of reproductive print-making, Oxford Art Journal, 6/1 (1983.), str. 12.

[21] Pierre-Lin Renié, The Image on the Wall: Prints as Decoration in Nineteenth-Century Interiors, Nineteenth century art worldwide, 5/2 (2006.), dostupno na: http://www.19thc-artworldwide.org/autumn06/156-the-image-on-the-wall-prints-as-decoration-in-nineteenth-century-interiors.

Bibliografija

Iva Pasini Tržec, 'Slike prema slikama' u zbirci sjevernoeuropskog slikarstva Strossmayerove galerije, u: Ivana Mance, Martina Petrinović, Tanja Trška (ur.), Zbornik 4. kongresa hrvatskih povjeničara umjetnosti. Institucije povijesti umjetnosti, Zagreb, 2019., str. 123-130, 129-130

Ljerka Dulibić, Iva Pasini Tržec, Strossmayerova zbirka starih majstora, Zagreb, 2018., str. 96, 99, 302, 349

Ljerka Dulibić, Iva Pasini Tržec, Slike iz ostavštine kardinala Jurja Haulika u zbirci biskupa Josipa Jurja Strossmayera, Peristil, 57 (2014.), str. 113-125, 118-119

Đuro Vanđura, Borivoj Popovčak (ur.), Strossmayerova donacija, europska umjetnost od X. do XIX. stoljeća, Zagreb, 2006., str. 153, kat. br. 216

Đuro Vanđura, O Apshovenu i o njegovih pet osjetila, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 1/2 (1989.), str. 18-19

Đuro Vanđura, Nizozemske slikarske škole u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1988., str. 27-28

Đuro Vanđura, Oblici narodne kulture u nizozemskom slikarstvu, katalog izložbe (Zagreb, Strossmayerova galerija starih majstora; Split, Zavod za znanstveni i umjetnički rad IC JAZU), Zagreb, 1987., str. 14, kat. br. 65

Vinko Zlamalik, Sto godina Strossmayerove galerije 1884-1984. Izložba u povodu stote obljetnice otvorenja Strossmayerove galerije starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, katalog izložbe (Zagreb, Muzejski prostor), Zagreb, 1984., str. 41, kat. br. 57

Petar Knoll, Akademijska galerija Strossmayerova, Zagreb, 1922., kat. br. 157

Josip Brunšmid, Akademijska galerija Strossmayerova, Zagreb, 1917., kat. br. 157

Josip Brunšmid, Akademijska galerija Strossmayerova, Zagreb, 1911., kat. br. 157

Nikola Mašić, Milivoj Šrepel, Akademijska galerija Strossmayerova, Zagreb, 1895., str. 80, kat. br. 157

Franjo Rački, Akademijska galerija Strossmajerova, Zagreb, 1891., kat. br. 22 (dv. 3)

Izidor Kršnjavi, Ćiro Truhelka, Sbirka slika Strossmayerove galerije Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1885., kat. br. 122

Ćiro Truhelka, Strossmayerova galerija slika, Vienac, 45 (1884.), str. 719

Mihovil Cepelić, Popis slika u privatnoj galeriji preuzv. g. J. J.Strossmayera po njegovih navodih, rukopis, Đakovo, 1883., kat. br. 54

Kako citirati?

Iva Pasini Tržec, „Prema: David Teniers Ml., Muškarac čita i žena za stolom", Online katalog Strossmayerove galerije,

[cite]
Radno vrijeme

Strossmayerova galerija starih majstora HAZU do daljnjega je zatvorena za posjetitelje zbog posljedica potresa.

Kontakt

Zrinski trg 11, 10 000 Zagreb
Telefon: +385(0)14895117
E-mail: sgallery@hazu.hr

Facebook
Fotografije
  • Fototeka Strossmayerove galerije starih majstora
  • Hrvatski restauratorski zavod, Goran Tomljenović, 2020.
  • Hrvatski restauratorski zavod, Nikolina Oštarijaš, 2020.
  • Damir Fabijanić
Dizajn
Bor Dizdar

Katalog je financiran sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba 2021. godine te sufinanciran sredstvima Hrvatske zaklade za znanost u okviru projekta  IP-2020-02-1356 Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama (ZagArtColl_ProResearch, 2021. - 2024.)

chevron-down