Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Strossmayerova galerija starih majstora

Slikarski atelijer

Prema: Balthasar van den Bossche
(Antwerpen, 1681. – Antwerpen, 1715.)
Slikarski atelijer, nakon 1713.
ulje na platnu, 99 x 118,4 cm
dar: Ante Topić Mimara, 1967.
inv. br. SG-546

Flamanski slikar Balthasar van den Bossche proslavio se slikanjem bogato ornamentiranih 'radnih' prostora slikara odnosno kipara, u kojima vrlo često zatječemo naručitelje umjetničkih djela kako se dive tek nastalim umjetninama.[1] Prostrani interijeri po pravilu su ispunjeni brojnim slikama na zidu, crtežima odnosno predlošcima po podu i antičkim mramornim skulpturama na postamentima, ili pak gipsanim modelima postavljenima odnosno polegnutima izravno na pod. U prikazu takvih izmišljenih atelijera, čija je uloga prije svega idealizacija odnosno alegorija slikara, tj. kipara, van den Bossche nastavlja tradiciju prikazivanja toga ikonografski i motivski iznimno kompleksnoga genre-a koji se oblikuje u nizozemskim provincijama oko 1630. te se potom razvija i obogaćuje, postupno pretvarajući „fiktivno realistični“ u potpuno fantastični prikaz atelijera.[2] Iako opus Balthasara van den Bosschea monografski još nije obrađen, smatra se da je vještim balansiranjem nizozemske i flamanske ljubavi prema detalju i tvarnosti materijala s francuskom elegancijom uspio nadmašiti rad pretpostavljenog mu učitelja, također antwerpenskoga slikara umjetničkih atelijera Gerharda Thomasa,[3] pozicionirajući se među flamanskim slikarima druge klase koji zaslužuju pozornost.[4]

U atelijeru prepunome umjetničkih radova slikar prima ugledni bračni par pokazujući im sliku postavljenu na štafelaju u središtu kompozicije. Status naručitelja određen je likom crnca i paža, kao i pomnim opisom odjeće, a značaj slikara, kojega prepoznajemo po paleti, naglašavaju slike mrtve prirode i marine na zidu, brojne antičke skulpture odnosno odljevi i predlošci, kao i pomoćnici koji aktivno sudjeluju u radu atelijera (jedan pridržava sliku, drugi skiciraju skulpturu putta u pozadini). Iako naočigled vjerne, slike i skulpture nije moguće identificirati, poneke se ponavljaju i na drugim Bosscheovim prikazima atelijera poprimajući ponajprije dekorativnu odnosno reprezentativnu ulogu.

Slika je inačica slike Slikarski atelijer koja se 2010. u paru sa slikom Kiparski atelijer prodavala na aukciji u Dallasu, a obje su slike do prodaje bile vlasništvo španjolske obitelji de Suros.[5] Prema navodu s aukcije, Juan II. de Suros, španjolski ambasador Karla II., posljednjega habsburškog kralja Španjolske, naručio je obje slike za vrijeme svoga boravka u nizozemskim provincijama, gdje je bio jedan od supotpisnika Utrechtskoga mira 1713. godine. Juan II. de Suros na izvorniku je prikazan zajedno sa svojom suprugom Lisettom de Bourbon kako se divi slici kralja Filipa V. Španjolskog, čiji je djed Luj XIV. prikazan na ovalu desno, koji djelomično prekriva draperija. Naša inačica vjerno prati kompozicijsko rješenje izvornika, bogati repertoar atelijera vjerno je ponovljen (osim biste dolje lijevo), a izmjene su vidljive u rješenju poda (mramorni umjesto drvenoga) i u manje deskriptivnom opisu globusa. Međutim, fizionomije portretiranih osoba uvelike se razlikuju, a u prikazu herladičkih insignija Filipa V. zadržan je samo oblik grba s malteškim križem i ordenom Zlatnog runa, najvjerojatnije radi 'brisanja' snažnih političkih konotacija narudžbe i prepoznatljivosti samih naručitelja odnosno radi pripreme slike za slobodno tržište.

U kataloškom navodu aukcije u Dallasu spomenute su inačice izvornika Slikarski atelijer i Kiparski atelijer, evidentirane u veljači 1928. u zbirci H. C. Boysen u Berlinu, za koje se danas ne zna gdje se nalaze, ali su poznate s fotografija.[6] S obzirom na gotovo istovjetne dimenzije i izgled, zagrebačka slika Slikarski atelijer mogla bi biti jedna od slika nekoć u vlasništvu toga berlinskoga trgovca umjetninama. U organizaciji aukcijske kuće Rudolph Lepke's Kunst-Auctions-Haus, desetljeće nakon toga u Berlinu je prodavan jedan Slikarski atelijer Balthasara van den Bosschea s opisom: „Eine vornehme Dame besichtigt das Bildnis eines Fürsten, das ihr der Maler vorführt. Rechts groβes Stilleben von Kunstgegenständen, im Hintergrund wird nach einer Skulptur gezeichnet. Lwd. Gr. 98 x 115 cm. S.-R. Gutachten von Hofstede de Groot.“[7] Možemo li u tom kataloškom navodu prepoznati sliku Balthasara van den Bosschea koja je nekad bila u vlasništvu H. C. Boysen, odnosno koja je danas u Strossmayerovoj galeriji – otvoreno je pitanje. Zagrebačka je slika nesumnjivo vrijedno svjedočanstvo ustaljene nizozemske prakse ugledanja, nasljeđivanja i ponavljanja proslavljenih rješenja kako unutar jedne radionice, tako i generacijama poslije, upućujući na istaknutu nabavu te odražavajući ukus i preferencije određenog vremena.

 

Objavljeno u: Iva Pasini Tržec, Prema: Balthasar van den Bossche, Slikarski atelijer, u: Ljerka Dulibić, Ivan Ferenčak, Iva Pasini Tržec, Borivoj Popovčak, Odabrana djela iz donacije Ante Topića Mimare Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU, katalog izložbe (Zagreb, Muzej Mimara), Zagreb, 2018., str. 132-139


[1] Usp. Ekkehard Mai, Aspekte der Atelierbilder Balthasar van den Bossches, Wallraf-Richartz-Jahrbuch, 48/49 (1987./1988.), str. 453-462.

[2] O definiranju teme te razvoju prikaza atelijera usp. Katja Kleinert, Atelierdarstellungen in der niederländischen Genremalerei des 17. Jahrhunderts, realistisches Abbild oder glaubwürdiger Schein?, Petersberg, 2006., str. 9-29.

[3] Ukratko o Gerhardu Thomasu vidi u: Fred G. Meijer, A Drawing by Gerard Thomas, u: Charles Dumas (ur.), Liber amicorum Dorine van Sasse van Ysselt, Den Haag, 2011., str. 157-162.

[4] Ekkehard Mai, Aspekte der Atelierbilder Balthasar van den Bossches, Wallraf-Richartz-Jahrbuch, 48/49 (1987./1988.), str. 453-462, 458.

[5] Balthasar van den Bossche, Slikarski atelijer; Kiparski atelijer, oko 1713., ulje na platnu, 99,1 x 116,8 cm svaka, Dallas Signature Fine American & European Art Auction, Heritage Auctions, 10. studenoga 2010., lot. 64005. https://fineart.ha.com/itm/fine-art-painting-european/antique-pre-1900-/balthasar-van-den-bossche-flemish-1681-1715-pair-of-companion-paintings-atelier-of-a-sculptor-and-atelier-of-a-painter-2-/a/5057-64005.s?ic3=ViewItem-Auction-Archive-ThisAuction-120115.

[6] „P. v. d. Bossche. Dk. 98 x 119 cm. Febr. 1928 Verz H. C. Boysen, Berlijn.“ Zahvajuljem Evi Geudeker, Curator Fine Arts 1700-1900 u RKD, Den Haag na poslanim fotografijama slike iz zbirke H. C. Boysen.

[7] Usp. Rudolph Lepke's Kunst-Auctions-Haus, Gemälde alter und neuerer Meister: Antiquitäten, japanische und chinesische Arbeiten, Skulpturen, Möbel, Teppiche, Tappisserien, Berlin, 11.-12. prosinca 1936., katalog br. 2109., kat. br. 48.

Bibliografija

Ljerka Dulibić, Ivan Ferenčak, Iva Pasini Tržec, Borivoj Popovčak, Odabrana djela iz donacije Ante Topića Mimare Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU, katalog izložbe (Zagreb, Muzej Mimara), Zagreb, 2018., str. 132-139

Đuro Vanđura, Nizozemske slikarske škole u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1988., str. 40-41

Vinko Zlamalik (ur.), Sto godina Strossmayerove galerije 1884-1984. Izložba u povodu stote obljetnice otvorenja Strossmayerove galerije starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, katalog izložbe (Zagreb, Muzejski prostor), Zagreb, 1984., kat. br. 324

Vinko Zlamalik, Strossmayerova galerija starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1982., str. 410-411, kat. br. 196

Ljerka Gašparović, Vinko Zlamalik, Izložba odabranih djela iz zbirke Ante Topić Mimara, katalog izložbe, drugo izdanje (Strossmayerova galerija starih majstora, Zagreb), Zagreb, [1970.], str. 65-66, kat. br. 49

Ljerka Gašparović, Vinko Zlamalik, Izložba odabranih djela iz zbirke Ante Topić Mimara, katalog izložbe (Strossmayerova galerija starih majstora, Zagreb), Zagreb, 1969., str. 58, kat. br. 40

Kako citirati?

Iva Pasini Tržec, „Prema: Balthasar van den Bossche, Slikarski atelijer“, Online katalog Strossmayerove galerije,

Radno vrijeme

Strossmayerova galerija starih majstora HAZU do daljnjega je zatvorena za posjetitelje zbog posljedica potresa.

Kontakt

Zrinski trg 11, 10 000 Zagreb
Telefon: +385(0)14895117
E-mail: sgallery@hazu.hr

Facebook
Fotografije
  • Fototeka Strossmayerove galerije starih majstora
  • Hrvatski restauratorski zavod, Goran Tomljenović, 2020.
  • Hrvatski restauratorski zavod, Nikolina Oštarijaš, 2020.
  • Damir Fabijanić
Dizajn

Bor Dizdar - Ideoteka

chevron-down