Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Strossmayerova galerija starih majstora

Portret djevojke u perivoju

Nicolaes Maes (Dordrecht, 1634. – Amsterdam, 1693.)
Portret djevojke u perivoju, 1675.-1680.
ulje na platnu, 60,1 x 49,3 cm
Dar: Društvo prijatelja Strossmayerove galerije i nadbiskup Antun Bauer, 1929.
inv. br. SG-295

Slika Portret djevojke u perivoju Nicolaesa Maesa zajedno je sa slikom Veselo društvo Jana Miensea Molenaera nabavljena za Strossmayerovu galeriju 1929. godine posredstvom Društva prijatelja Strossmayerove galerije i nadbiskupa Antuna Bauera, pokrovitelja Akademije.[1] Obje slike potječu iz zbirke bečkoga sakupljača umjetnina Isidora Ritter von Klarwill (1824. – 1898.), koji je tijekom sedamdesetih godina 19. stoljeća sakupio značajnu zbirku umjetnina prvenstveno na bečkom tržištu umjetninama. Nakon Klarwillove smrti zbirku je naslijedila njegova supruga Henriette von Klarwill (1845. – 1927.), pobrinuvši se za predstavljenje zbirke javnosti. Tada je vodeći austrijski povjesničar umjetnosti Theodor von Frimmel objavio iscrpnu studiju o formiranju zbirke uz izbor najreprezentativnijih slika među kojima su reproducirane i dvije danas u Strossmayerovoj galeriji,[2] a zbirku je uključio i u trosveščani Lexikon der Wiener Gemäldesammlungen.[3] Nasljednici Izidora i Henriette von Klarwill ubrzo su se po majčinoj smrti odlučili za prodaju umjetnina. U organizaciji aukcijske kuće Rudolph Lepke zbirka je prodavana 17. travnja 1928. godine u Berlinu,[4] a nasljednici su nakon aukcije nastavili s traženjem potencijalnih novih vlasnika, obrativši se između ostaloga i tadašnjem ravnatelju Strossmayerove galerije, Arturu Schneideru. Schneiderove zasluge u nabavi tih dviju slika bile su prepoznate i istaknute već u tadašnjem suvremenom tisku: „Duša cijeloga ovoga velikoga rada bio je novi dirketor Strossmayerove galerije g. Dr. A. Schneider, koji je dugo vremena vodio pregovore, izradjivao prijedloge i konačno izvršio glavni prijedlog za izbor ponudjenih slika.“[5]

Slika Portret djevojke u perivoju djelo je Nicolaesa Maesa iz kasnoga razdoblja. Mlada djevojka u tričetvrtfiguri stoji ispred krajolika. U uzdignutoj desnici drži narančin cvijet, a ljevicom pridržava draperiju haljine u koju je smjestila raznovrsno cvijeće. Drvo naranče vidljivo je slijeva, a fontana s puttom zdesna iz čijeg vrča curi mlaz vode. Djevojka je obučena u haljinu dubokoga izreza, koja odgovara promjenama u modi tijekom sedamdesetih godina 17. stoljeća.[6] Duboki izrezi haljina dopustili su i razvoj frizura. Maes se odlučuje za lokne razdijeljene po sredini i kratko ošišane sprijeda, te duge straga tako da se pokoji pramen spušta sprijeda na ramena. Naznaka blagoga smješka na djevojčinom licu te položaj glave koji prestaje pratiti liniju tijela u skladu su s Maesovim portretima od sredine sedamdesetih godina.[7] U tome razdoblju potezi kista na Maesovim portretima postaju vidljivi, brzi, a slikar uvodi male formate za prikaz cijele i tričetvrtfigure. Te promjene, vidljive i na zagrebačkom portretu, tumače se kao odraz Maesove prilagodbe zahtjevima amsterdamskoga tržišta, kamo se s obitelji preselio 1673. godine.[8] Ubrzo postaje vodeći slikar portreta u Amsterdamu opskrbljujući ne samo nizozemsko već i englesko tržište.[9] Tome su nesumnjivo pridonijele povoljne okolnosti (smrt Bartholomeusa van der Helst i Abrahama van den Temple), ali i niz tehnika kojima brzo ostvaruje željeni sjaj i raskoš vješto interpretirajući rafiniran način Anthonyja van Dycka. Naočigled raznolik leksik u brojnim kombinacijama poza, impostacija, odjeće i elemenata pozadine prikriva opetovanje određenoga tipa za likove sukladno dobi i spolu kojim Maes ostvaruje individualnost prikazanih.[10] U razdoblju od 1675. do 1679. naslikao je više od dvjesto portreta, a svojoj najplodnijoj godini, 1675., producirao je jednu do dvije slike tjedno, nalazeći se na vrhuncu karijere u vrijeme kada se nizozemski slikari zbog političko-društvenih okolnosti pribojavaju za svoju budućnost.

Slika ilustrira Maesovu sposobnost bilježenja sličnosti i opisa bogate draperije i elemenata pozadine s tehničkom ekonomijom. Sličnosti u gradnji volumena te prostornoga razvoja slijeva na desno, rasvjetljavanje pozadine desno, te široki nabori na draperiji s relativno velikim površinama osvijetljenog i zasjenjenog do metalnoga ljeskanja prepoznajemo u Portretu djevojke s psom iz 1677. godine,[11] te portretu Maria ili Anna Meulenaer iz oko 1677. godine.[12]

Oznake aplicirane na poleđinu slike donose podatke o njezinoj ranijoj provenijenciji, prije ulaska u Klarwillovu zbirku. Ceduljica u gornjem dijelu slike u lošem stanju očuvanosti sadrži ime i adresu tvrtke: „Grundy & Smith / Ancient & Modern Printsellers / Expository for / Pictures and Water Colour Drawings / and / Picture Frame Manufactory / 4 Exchange Street Manchester /“. Tvrtka Grundy & Smith sa sjedištem u Exchange Street 4 u Manchesteru nudila je sljedeće usluge: prodaju starih i modernih grafika, izlaganje slika i crteža u akvarelu te izradu okvira za slike.[13] Pod time je imenom poslovala od 1868. do 1912. godine, a na spomenutoj adresi još od 1831. godine kada je prodavatelj grafika, tiskar i pokrovitelj umjetnosti John Clowes Grundy (1806.-1867.) započeo samostalan posao.[14] Sredinom stoljeća profilirao se u vodećega prodavatelja grafike te je navođen kao „print-seller and publisher, carver and gilder, artists colourman, fancy stationer, picture and plate glass dealer, and repository of arts“ (1853.), te kao „ancient and modern print seller to Her Majesty, picture frame manufacturer, artists colourman, dealer in pictures, water-colour drawings and articles of vertu“ (1863.).[15] Nudio je i poslove čišćenja i restauriranja slika. Nakon njegove smrti firma je nastavila s istim poslovima. Oznaka na poleđini zagrebačke slike upućuje da je ona tijekom svoje povijesti boravila u Manchesteru, zasigurno od 1868. kada tvrtka John Clowes Grundy mijenja naziv u Grundy & Smith, pa do ranih sedamdesetih godina kada postaje vlasništvom Isidora Ritter von Klarwill u Beču. Međutim je li u sjedištu manchesterske firme bila novo uokvirena, izlagana i/ili preprodavana teško je utvrditi. Istovjetna oznaka utvrđena je prvenstveno na slikama nastalima u 19. stoljeću, a upravo su slike iz toga razdoblja najčešće bile prodavane kod Grundyja. U svakom slučaju oznaka potvrđuje jedno od usputnih mjesta slike prije nego je prešla u ruke Klarwilla u Beču.

Na poleđini se uz inventarne oznake[16] i pečat bečke carinarnice („Zollamt Wien 45“) nalazi voštani pečat okrugla oblika s potpunim grbom. Poluokrugli štit je ljevokoso razdijeljen s prikazom lava propetim na stražnje noge s gorućom bakljom. Nad štitom se nalaze dvije kacige s nakitom s čije strane vise plaštevi.[17] Riječ je o tipu kacige s kopčom koje su usmjerene jedna prema drugoj, što je bilo uobičajeno za europske grbove, izuzev Engleske.[18] Kao nakit lijeve kacige ponavlja se lik sa štita, a na desnoj se nalazi ženski lik s grančicom. Na vrpci ispod štita moguće je iščitati geslo: „labor nobilitat“ (rad oplemećuje). Grb za sada nije moguće identificirati, no vrlo sličan grb s istovjetnim likom propetoga lava s gorućom bakljom javlja se na grbu nizozemske obitelji Radermacher međutim njihov štit je vodoravno razdijeljen.[19] Jedini sigurni pokazatelji i dalje ostaju kacige, koje se u tome obliku zasigurno nisu koristile u Engleskoj,[20] što isključuje englesko podrijetlo grba, a time i vlasništvo slike te ukazuje na raniju provenijenciju slike, prije njezinoga dolaska u Manchester u drugoj polovici 19. stoljeća.

 

Iva Pasini Tržec, lipanj 2020.


[1] Usp. Iva Pasini Tržec, Zwei Gemälde aus der Sammlung Klarwill in der Strossmayer Galerie in Zagreb, Zbornik za umetnostno zgodovino (Nova vrsta) 50 (2014.), str. 147-168; Ljerka Dulibić, Iva Pasini Tržec, Akvizicije Društva prijatelja Strossmayerove galerije, u: Dragan Damjanović, Lovorka Magaš Bilandžić (ur.), Imago, imaginatio, imaginabile. Zbornik u čast Zvonka Maković, Zagreb, 2018., str. 284-286.

[2] Usp. Theodor von Frimmel, Die Sammlung Henriette v. Klarwill in Wien, Blätter für Gemäldekunde, 2/1 (1906.), str. 1-25.

[3] Usp. Theodor von Frimmel, Lexikon der Wiener Gemäldesammlungen, 2. sv., München, 1914., str. 386-387.

[4] Gemälde alter Meister, Sammlung Ritter von Klarwill, Wien; Sammlung Graf Lassus, Paris, Berlin, Rudolph Lepke's Kunst-Auctions-Haus, Berlin, 17. travnja 1928.

[5] Povećanje Strossmayerove galerije slika, Svijet, 8/22 (23. studenoga 1929.), str. 525-526, 526.

[6] Usp. Hans-Joachim Raupp (ur.), Portraits, Niederländische Malerei des 17. Jahrhunderts der SøR-Rusche-Sammlung, Münster, Hamburg, London, 1995., str. 10.

[7] Usp. León Krempel, Studien zu den datierten Gemälden des Nicolaes Maes, Petersburg, 2000., str. 100-105.

[8] Isto, str. 85.

[9] Isto, str. 100.

[10] Isto, str. 105-109. Usp. i Laurent Sozzani, Christopher McGlinchey, Portrait of a Lady and Techniques in the Late Paintings of Nicolaes Maes, u: Studying and conserving paintings. Occasional Papers on the Samuel H. Cress Collection, London, 2006., str. 164-187.

[11] Nicolaes Maes, Portret djevojke s psom, 1677., ulje na platnu, 67,6 x 56,5 cm, San Diego, Timken Museum of Art.

[12] Nicolaes Maes, Maria ili Anna Meulenaer, oko 1677., ulje na platnu, 43,5 x 31 cm, Den Haag, Hoogsteder&Hoogsteder.

[13] Usp. Grundy & Fox, dostupno na: https://www.npg.org.uk/research/conservation/directory-of-british-framemakers/g.php.

[14] Usp. Lucy Peltz, Grundy, John Clowes, u: Oxford Dictionary of National Biography Oxford University Press 2019, online edition, dostupno na: http://www.oxforddnb.com/.

[15] http://www.npg.org.uk/research/conservation/directory-of-british-framemakers/g.php.

[16] Ceduljica s otisnutim brojem 23, crnom ispisano izravno na poleđinu 734C.

[17] Bartol Zmajić, Heraldika, sfragistika, genealogija, Zagreb, 1971.

[18] Carl Alexander von Volborth, Heraldry of the world, Copenhagen, 1973.

[19] Ne slaže se niti geslo. Na pomoći zahvaljujem Guusu van Breugelu i Yvonne Prins iz Heraldiek CBG.

[20] Guus van Breuegel pretpostavlja da je riječ o njemačkom grbu.

Bibliografija

Iva Pasini Tržec, Ljerka Dulibić, Ivan Ferenčak, Bartol Fabijanić, TransCultAA istraživanja u Strossmayerovoj galeriji / TransCultAA research in the Strossmayer Gallery, katalog izložbe (Zagreb, Strossmayerova galerija starih majstora HAZU), Zagreb, 2020., str. 14-19

Ljerka Dulibić, Iva Pasini Tržec, Akvizicije Društva prijatelja Strossmayerove galerije, u: Dragan Damjanović, Lovorka Magaš Bilandžić (ur.), Imago, imaginatio, imaginabile. Zbornik u čast Zvonka Maković, Zagreb, 2018., str. 284-286

Ljerka Dulibić, Iva Pasini Tržec, Schneiderovi prilozi za Strossmayerovu galeriju starih majstora, u: Ljerka Dulibić (ur.), Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti 1. Artur Schneider (1879.-1946.), Zagreb, 2016., str. 72

Iva Pasini Tržec, Zwei Gemälde aus der Sammlung Klarwill in der Strossmayer Galerie in Zagreb, Zbornik za umetnostno zgodovino (Nova vrsta) 50 (2014.), str. 147-168

Đuro Vanđura, Nizozemske slikarske škole u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1988., str. 109-110

Đuro Vanđura, Oblici narodne kulture u nizozemskom slikarstvu, katalog izložbe (Zagreb, Strossmayerova galerija starih majstora; Split, Zavod za znanstveni i umjetnički rad IC JAZU), Zagreb, 1987., str. 13, kat. br. 42

Vinko Zlamalik (ur.), Sto godina Strossmayerove galerije 1884-1984. Izložba u povodu stote obljetnice otvorenja Strossmayerove galerije starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, katalog izložbe (Zagreb, Muzejski prostor), Zagreb, 1984., str. 78, 100, kat. br. 244

Vinko Zlamalik, Strossmayerova galerija starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1967., str. 276, kat. br. 142 (294)

Ljubo Babić, Kroz staru galeriju, Bulletin Instituta za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 8/2-3 (1960.), str. 203

Ivy Kugli, Referat o suradnji Galerije Jugoslavenske akademije s Nacionalnim centrom za proučavanje 'Flamanskih primitivaca' u Bruxellesu, Bulletin Instituta za likovne umjetnosti JAZU, 1/6 (1958.), str. 49

Matko Peić, Pedagogija u galeriji, Bulletin Instituta za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1/1-2 (1953.), str. 21

Ljubo Babić, Zdenko Šenoa, Katalog galerije slika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1950., str. 75, kat. br. 162 (294)

Ljubo Babić, Zdenko Šenoa, Katalog galerije slika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1947., str. 80, kat. br. 142

Artur Schneider, Dodatak VI izdanju kataloga Strossmayerove galerije, Zagreb 1932., str. 27, kat. br. 146a

Ljubo Babić, Majstori XVII. vijeka u Strossmayerovoj galeriji, Obzor, 70/134 (21. svibnja 1929.), str. 2-3

Iz Strossmayerove galerije slika, Jutarnji list, 18/6246 (25. lipnja 1929.), str. 8

Nove slike u Strossmayerovoj galeriji slika, Obzor, 167 (24. lipnja 1929.), str. 3

Povećanje Strossmayerove galerije slika, Svijet, 8/22 (23. studenoga 1929.), str. 526

Gemälde alter Meister, Sammlung Ritter von Klarwill, Wien; Sammlung Graf Lassus, Paris, Berlin, Rudolph Lepke's Kunst-Auctions-Haus, Berlin, 17. travnja 1928., str. 17, 22, kat. br. 80, tabla 11; Theodor von Frimmel, Die Sammlung Henriette v. Klarwill in Wien, Blätter für Gemäldekunde, 2/1 (1906.), str. 1-25, str. 3

Kako citirati?

Iva Pasini Tržec, „Nicolas Maes, Portret djevojke u perivoju“, Online katalog Strossmayerove galerije,

Radno vrijeme

Strossmayerova galerija starih majstora HAZU do daljnjega je zatvorena za posjetitelje zbog posljedica potresa.

Kontakt

Zrinski trg 11, 10 000 Zagreb
Telefon: +385(0)14895117
E-mail: sgallery@hazu.hr

Facebook
Fotografije
  • Fototeka Strossmayerove galerije starih majstora
  • Hrvatski restauratorski zavod, Goran Tomljenović, 2020.
  • Hrvatski restauratorski zavod, Nikolina Oštarijaš, 2020.
  • Damir Fabijanić
Dizajn

Bor Dizdar - Ideoteka

chevron-down