Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Strossmayerova galerija starih majstora

Bijeg Lota i njegove obitelji iz Sodome

Prema: Peter Paul Rubens (Siegen, 1577. – Antwerpen, 1640.)
Bijeg Lota i njegove obitelji iz Sodome, 1619.-38.
ulje na dasci, 51 x 65 cm
otkup: Zlata Mervar, 1974.
inv. br. SG-633

Slika Bijeg Lota i njegove obitelji iz Sodome je za Strossmayerovu galeriju otkupljena 1974. godine od Zlate Mervar iz Zagreba.[1] Prije nekoliko godina izlučena je iz stalnoga postava Galerije, gdje je bila izložena od 1984. godine.[2] Iscrpnije povijesno-umjetničko istraživanje slike bilo je potaknuto njezinim nedavnim uključenjem na izložbu Padri e figli u talijanskom gradiću Illegio, koje je između ostaloga rezultiralo mnogim saznanjima o njezinoj ranijoj provenijenciji.[3]

Ikonografski slika slijedi starozavjetnu pripovijest o Abrahamovu nećaku Lotu i njegovoj obitelji (Post 19, 1-38).[4] Prema Knjizi postanka priža započinje posjetom dvojice anđela-putnika poročnom gradu Sodomi, koje je Lot nakon susreta na vratima grada pozvao k sebi da prenoće. Ubrzo su međutim požudni građani Sodome opkolili Lotovu kuću i zahtjevali da im preda svoje goste „da ih se namiluju“ (Post 19, 5). Inzistirajući na svetom zakonu gostoprimstva, Lot je zauzvrat ponudio svoje kćeri, što su Sodomiti odbili navalivši na vrata Lotove kuće. U tom su trenutku međutim anđeli intervenirali zaslijepljujući Sodomite te razotkrili povjerenu im sudbinu grada – uništenje Sodome i svih njezinih stanovnika. S obzirom na Lotovo gostoprimstvo anđeli su u zoru izveli Lota, njegovu ženu i dvije kćeri iz grada, naređujući im da bježe i da se na obaziru za sobom, kako ne bi bili „zatrti kaznom grada“ (Post 19, 15). Lotova žena, koja se unatoč zabrani okrenula, pretvorena je u stup soli. Lot se s kćerima nastanio u pećini, gdje su ga kćeri opile kako bi s njim začele, bojeći se da niti jedan drugi muškarac nije preživio. Iz incestuoznoga odnosa s kćerima rodila su se dva sina.

Upravo je taj vrhunac naracije koji se odvija u spilji učestalo korišten u likovnim uprizorenjima, dok se scena bijega pojavljivala samo povremeno, kao detalj u pozadini. Uviđajući narativni i moralni potencijal toga segmenta priče, Peter Paul Rubens (1577. – 1640.) okrenuo se u ikonografiji manje popularnoj temi Lotova bijega prikazujući žalosnu povorku gotovo u prirodnoj veličini, približenu do ruba slikana prostora poput „an antique bas-relief“.[5] Rubensov izvornik se nalazi u John and Ringling Museum of Art u Sarasoti na Floridi,[6] a poznate su još dvije varijante: slika iz Bass Museum of Art in Miami Beach[7] smatra se radioničkom replikom slike iz Sarasote, a ona u National Museum of Western Art in Tokyo[8] kopijom slike iz Miami Beach.[9]

Bijeg Lota i njegove obitelji iz Sodome zabilježio je ujedno u reproduktivnoj grafici suprotnoga usmjerenja Lucas Vorsterman St. (1595./96. – 1674./75.),[10] čiju je izradu naručio Rubens. Slika iz Strossmayerove galerije starih majstora nastala je najvjerojatnije prema Vorstermanovu grafičkom predlošku, koji je vjerno prenesen.[11]

Kompozicijsko i emocionalno središte slike je Lotovo oklijevajuće lice, iza kojega se nazire desni profil njegove ostarjele žene koja briše oči od plača, te stup koji nagovješćuje njezinu buduću sudbinu. Međutim, ne okreće se ona prema gradu, već Lot, koga jedan od anđela vodi prema naprijed, a drugi ga pogledom opominje. Iza nevoljko koračaju Lotove kćeri, spuštenih pogleda, noseći dragocjenosti, usprkos anđelovim uputama, koje bi mogle upućivati na budući razvoj događaja – opijanje i zavođenje oca. Jedino pas voljno trči prema naprijed, dok se ostali članovi doduše pokoravaju Božjoj volji, no s oklijevanjem i otvorenom tugom.

Podatak iz izjave bivše vlasnice Zlate Mervar da je sliku „prije Drugog svjetskog rata nabavio njen otac, poznati zagrebački trgovac željeznom robom na aukcijskoj prodaji umjetnina u Dorotheumu u Beču“ za sada je nepotvrđen,[12] međutim identifikacija oznaka na poleđini slike omogućila je praćenje ranijega kretanja slike na europskom tržištu, uključujući i mjesto i vrijeme njezina nastanka. Prezime pretposljednjega vlasnika Mervar rukom je ispisano, a otisnuti broj „573 BJ“ stara je Christie'sova oznaka, kojom je evidentirana aukcija u Londonu 28. ožujka 1908. godine.[13] Tada su naime prodavane slike starih majstora iz zbirke Claudea Ashleya Charlesa Ponsonbyja (1859. – 1935.), predstavnika ugledne britanske obitelji višestoljetne tradicije. Anotirani katalog iz Nizozemskoga instituta za povijest umjetnosti RKD u Den Haagu bilježi isplaćeni iznos i ime kupca: 25.4 funte, Parsons. Najvjerojatnije je riječ o aukcijskoj kući i trgovcima umjetninama, grafika i knjiga Edwin Parsons & Sons, koji su na adresi Brompton Road 45 u Londonu poslovali od 1850. do 1950. godine.[14] Dvije ruke i dvorac antwerpenske gilde utisnuti na poleđini slike uz inicijale proizvođača daske (LS, isprepleteno) upućuju da je slika nastala u Antwerpenu u 17. stoljeću.[15] Praksa obilježavanja/brendiranja dasaka u Antwerpenu u većem obimu zabilježena je nakon 1617. godine kada je i izdano niz pravila za članove Gilde stolara, prema kojima proizvođač daske nije bio ovlašten distribuirati dasku dok ju nije ispitao i brendirao dekan gilde čime se potvrđivala kvaliteta daske.[16] Zahvaljujući studiji Jørgena Waduma koji je kronološki obradio antwerpenske tipove branda, poznato je da je tijekom prve polovice 17. stoljeća korišteno čak 18 različitih oznaka.[17] Prema tipu dvorca i položaju ruku oznaka na poleđini slike u Strossmayerovoj galeriji pripada „iron number 4“, koji se koristio u razdoblju od 1619. i 1638. godine.[18] Upravo se taj „iron no. 4“ često javlja u kombinaciji s inicijalima Lambrechta Steena,[19] što je slučaj i za zagrebačku sliku. Identifikacija stolara Lambrechta Steena I. (u. 1638.) kao i tipa antverpenskoga brand-a potvrđuju nastanak slike u Antwerpenu i omogućuje dataciju zagrebačke slike u treće odnosno četvrto desetljeće 17. stoljeća. Iako autor slike i dalje ostaje nepoznat, oznake na njezinoj poleđini rijetko su svjedočanstvo izvornoga podrijetla slike.

 

Prilagodila: Iva Pasini Tržec, lipanj 2020.


[1] Otkup umjetnine: Rubensova škola Bijeg Lota i njegove obitelji iz Sodome, Predsjednik Akademije Grga Novak Financijsko-ekonomskom odjeljenju JAZU, 25. listopada 1974. Arhiv Strossmayerove galerije, dokumentacija o slici, inv. br. SG-633.

[2] Usp. Đuro Vanđura, Nizozemske slikarske škole u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1988., str. 144.

[3] Usp. Iva Pasini Tržec, Bottega di Peter Paul Rubens, La fuga di Lot e della sua famiglia da Sodoma, u: Don Alessio Geretti (ur.), Padri e figli, katalog izložbe (Illegio, Casa delle Esposizioni), Illegio, 2018., str. 124-125. Usp. i Iva Pasini Tržec, Istraživanjem oznaka na poleđini do izvornog podrijetla slike: primjer slike Bijeg Lota i njegove obitelji iz Sodome iz Strossmayerove galerije / Researching back markings to reach a painting’s origin: the case of The Flight of Lot and his Family from Sodom from the Strossmayer Gallery, dostupno na: www.transcultaa.eu.

[4] Usp. Branko Fučić, Sodoma i Gomora, Lotov bijeg, u: Anđelko Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 1979., str. 539-540.

[5] Usp. Virginia Brilliant, Triumph & Taste, Peter Paul Rubens at the Ringling Museum of Art, London, 2011., str. 86-96, 92.

[6] Peter Paul Rubens, Bijeg Lota i njegove obitelji iz Sodome, oko 1613., ulje na platnu, 220,3 x 243,8 cm, Sarasota, Florida, John and Ringling Museum of Art, inv. br. SN218.

[7] Peter Paul Rubens, Bijeg Lota i njegove obitelji iz Sodome, ulje na platnu, 180 x 234 cm, Miami Beach, Florida, Bass Museum of Art, inv. br. 638.

[8] Peter Paul Rubens, Bijeg Lota i njegove obitelji iz Sodome, 1618.-20., ulje na platnu, 169,5 x 198,5 cm, Tokyo, The National Museum of Western Art, inv. br. P.1978-6.

[9] Usp. Kimio Kawaguchi, A Comparasion of Three Versions of The Flight of Lot and his Family from Sodom, u: Toshiharu Nakamura (ur.), The Flight of Lot and his family from Sodom, Rubens and his workshop, katalog izložbe (Tokyo, Kokuritsu Seiyō Bijutsukan), Tokyo, 1994., str. 47-68.

[10] Lucas Vorsterman prema Peter Paul Rubens, Bijeg Lota i njegove obitelji iz Sodome, grafika, 31,7 x 38,2 cm, New York, The Metropolitan Museum of Art.

[11] Usp. Sanja Cvetnić, Ikonografija nakon Tridentskoga sabora i hrvatska likovna baština, Zagreb, 2007., str. 140.

[12] Vinko Zlamalik Gradskom fondu za unapređivanje kulturnih djelatnosti, Komisiji za otkup umjetnina, 23. prosinca 1973.; Vinko Zlamalik Republičkom fondu za unapređivanje kulturnih djelatnosti, Komisiji za otkup djela spomeničkog značenja, 2. srpnja 1974. Arhiv Strossmayerove galerije, Otkup umjetnina, ponude, ekspertize.

[13] Catalogue of Ancient & Modern Pictures. The Collection of Claude A. C. Ponsonby, Esq. Also Important Pictures by Old Masters and Works of the Early English School, London, Christie Manson And Woods, 28. ožujka 1908., lot. 51. Zahvaljujem se Danielu Jàrmaiju, Archives Researcher – Christie's Archives, na pomoći pri identifikaciji prodaje.

[14] Usp. Edwin Parsons & Sons, dostupno na: https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG26077.

[15] Već je Vanđura monogram prepoznao kao monogram stolara. Usp Đuro Vanđura, Nizozemske slikarske škole u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1988., str. 144.

[16] Usp. J. Van Damme, De Antwerpse tafereelmakers en hun merken. Identificatie en betekenis, Koninklijk Museum voor Schone Kunsten Antwerpen (1990.), str. 193-236; Jørgen Wadum, The Antwerp brand on paintings on panel, Leids kunsthistorisch jaarboek, 11 (1998.), str. 179-198.

[17] Usp. Jørgen Wadum, The Antwerp brand on paintings on panel, Leids kunsthistorisch jaarboek, 11 (1998.), str. 179-198, str. 183.

[18] Isto, str. 186, 193-194.

[19] Isto, str. 184.

Bibliografija

Don Alessio Geretti (ur.), Padri e figli, katalog izložbe (Illegio, Casa delle Esposizioni), Illegio, 2018., str. 124-125

Iva Pasini Tržec, Istraživanjem oznaka na poleđini do izvornog podrijetla slike: primjer slike Bijeg Lota i njegove obitelji iz Sodome iz Strossmayerove galerije / Researching back markings to reach a painting’s origin: the case of The Flight of Lot and his Family from Sodom from the Strossmayer Gallery, dostupno na: www.transcultaa.eu

Ljerka Dulibić, Iva Pasini Tržec, Borivoj Popovčak, Đuro Vanđura, Vodič Strossmayerove galerije starih majstora, Zagreb, 2009., str. 95, kat. br. 65

Sanja Cvetnić, Ikonografija nakon Tridentskoga sabora i hrvatska likovna baština, Zagreb, 2007., str. 140

Đuro Vanđura, Nizozemske slikarske škole u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1988., str. 143-144

Đuro Vanđura, Oblici narodne kulture u nizozemskom slikarstvu, katalog izložbe (Zagreb, Strossmayerova galerija starih majstora; Split, Zavod za znanstveni i umjetnički rad IC JAZU), Zagreb, 1987., str. 11, kat. br. 6

Đuro Vanđura, Religiozne teme nizozemskih slikarskih škola, katalog izložbe (Zagreb, Strossmayerova galerija starih majstora, Đakovo, Dijecezanski muzej), Zagreb, 1987., str. 9, 12, kat. br. 17

Vinko Zlamalik (ur.), Sto godina Strossmayerove galerije 1884-1984. Izložba u povodu stote obljetnice otvorenja Strossmayerove galerije starih majstora Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, katalog izložbe (Zagreb, Muzejski prostor), Zagreb, 1984., str. 99, kat. br. 241

Catalogue of Ancient & Modern Pictures. The Collection of Claude A. C. Ponsonby, Esq. Also Important Pictures by Old Masters and Works of the Early English School, London, Christie Manson And Woods, 28. ožujka 1908., lot. 51.

Objavljeno u: Iva Pasini Tržec, Bottega di Peter Paul Rubens, La fuga di Lot e della sua famiglia da Sodoma, u: Don Alessio Geretti (ur.), Padri e figli, katalog izložbe (Illegio, Casa delle Esposizioni), Illegio, 2018., str. 124-125

Kako citirati?

Iva Pasini Tržec, „Prema: Peter Paul Rubens, Bijeg Lota i njegove obitelji iz Sodome“, Online katalog Strossmayerove galerije,

[cite]
Radno vrijeme

Strossmayerova galerija starih majstora HAZU do daljnjega je zatvorena za posjetitelje zbog posljedica potresa.

Kontakt

Zrinski trg 11, 10 000 Zagreb
Telefon: +385(0)14895117
E-mail: sgallery@hazu.hr

Facebook
Fotografije
  • Fototeka Strossmayerove galerije starih majstora
  • Hrvatski restauratorski zavod, Goran Tomljenović, 2020.
  • Hrvatski restauratorski zavod, Nikolina Oštarijaš, 2020.
  • Damir Fabijanić
Dizajn
Bor Dizdar

Katalog je financiran sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba 2021. godine te sufinanciran sredstvima Hrvatske zaklade za znanost u okviru projekta  IP-2020-02-1356 Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama (ZagArtColl_ProResearch, 2021. - 2024.)

chevron-down