{"id":760,"date":"2020-11-11T15:14:42","date_gmt":"2020-11-11T15:14:42","guid":{"rendered":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/?page_id=760"},"modified":"2020-12-23T16:17:13","modified_gmt":"2020-12-23T16:17:13","slug":"dekorativni-oslik-akademijine-palace-u-vrijeme-njezina-posvecenja","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/povijest-utemeljenja-galerije-i-gradenje-palace\/dekorativni-oslik-akademijine-palace-u-vrijeme-njezina-posvecenja\/","title":{"rendered":"Dekorativni oslik Akademijine pala\u010de u vrijeme njezina posve\u0107enja"},"content":{"rendered":"\n

Dana\u0161nji izgled zidnih povr\u0161ina u unutra\u0161njosti Akademijine pala\u010de rezultat je vi\u0161e adaptacijskih zahvata tijekom pro\u0161log i po\u010detkom ovog stolje\u0107a. Opetovana preslikavanja i li\u010denja, a ponajvi\u0161e velike preinake prilikom modernizacije 1948. godine, pridonijeli su slaboj o\u010duvanosti izvornoga zidnog oslika. U okviru priprema za sanaciju posljedica potresa iz prolje\u0107a 2020. godine, niz je stru\u010dnjaka anga\u017eiran u istra\u017eivanju slijeda preslik\u0101 i(li) nali\u010d\u0101, pa tako i \u201erekonstrukciji\u201c slikanog sloja iz vremena kona\u010dnog ure\u0111enja pala\u010de uo\u010di njezina posve\u0107enja 1884. godine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Unutra\u0161njost Akademijine pala\u010de na akvarelima Otona Ivekovi\u0107a iz 1899. godine (vlasni\u0161tvo\/imatelj: Hrvatski \u0161kolski muzej)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Nakon potresa iz studenoga 1880. godine uslijedio je opse\u017ean zahvat obnove pala\u010de, no okon\u010danjem radova jo\u0161 se nisu stekli preduvjeti za njezino sve\u010dano otvorenje. Predstojalo je naime urediti Galeriju i prikladno dekorirati zidne povr\u0161ine u atriju, arkadama i stubi\u0161tu. Oslik zidova, stropova i svodova izra\u0111en je po projektu arhitekta Boll\u00e9a, a izveo ga je njegov dugogodi\u0161nji suradnik, dekorativni slikar Johannes Clausen (1855. \u2013 1927.).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Schmidtov tlocrt prvog kata Akademijine pala\u010de iz 1877., sa skicom oslika na stropovima dijela prostorija koju je docrtao Boll\u00e9 (vlasni\u0161tvo\/imatelj: Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, Zbirka nacrta Dijecezanskog muzeja)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Clausen je bio rodom iz Gardinga u Schleswigu, a \u2013 sude\u0107i prema pismu s kraja 1883. godine u kojemu Ra\u010dki, doti\u010du\u0107i se pitanja zidne dekoracije Pala\u010de, Strossmayeru prvi put spominje toga slikara \u2013 u Zagreb je pristigao iz Be\u010da.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Johann(es) Clausen, oko 1905. (privatno vlasni\u0161tvo, ljubazno\u0161\u0107u g. D. Damjanovi\u0107a)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Iz sa\u010duvanih zagreba\u010dkih obrtnih knjiga znademo da je dozvolu za rad kao ovda\u0161nji dekoratersko-bojadisarski obrtnik stekao 1881. godine. Idu\u0107e je godine, u sklopu Boll\u00e9ove obnove potresom o\u0161te\u0107ena Hrvatskoga glazbenog zavoda, anga\u017eiran za izradu oslika tamo\u0161nje sve\u010dane dvorane.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Velika dvorana Hrvatskoga glazbenog zavoda, prije 1927. (iz: Goglia, Hrvatski glazbeni zavod: 1827. \u2013 1927.<\/em>, 1927.). Snimka dokumentira izvorni zidni oslik, koji je, prema Boll\u00e9ovu projektu, izveo Clausen.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Njih su dvojica plodno sura\u0111ivali idu\u0107ih desetak godina, tijekom kojih \u0107e na gotovo svim Boll\u00e9ovim \u0161to novogradnjama \u0161to projektima obnove dekorativni oslik biti povjeravan Clausenu. Od zagreba\u010dkih primjera izdvajamo kapelu Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta, unutra\u0161njost katedrale, svodove i zidove sveti\u0161ta franjeva\u010dke crkve, pravoslavnu Preobra\u017eensku crkvu, zidove, strop broda i svod sveti\u0161ta grkokatoli\u010dke crkve te pala\u010du Odjela za bogo\u0161tovje i nastavu Zemaljske vlade, gdje je Clausen izveo dekorativne sekvence zidnog oslika u Pompejanskoj sobi, a li\u010dila\u010dke radove u Zlatnoj dvorani. Izvan Zagreba je Clausen pod Boll\u00e9ovom palicom oslikao, primjerice, unutra\u0161njost i pro\u010delje Hrvatskog paviljona na Zemaljskoj izlo\u017ebi u Budimpe\u0161ti 1885. godine te \u017eupne crkve u Jastrebarskom, Bjelovaru i Kri\u017eevcima. Godine 1893., me\u0111utim, Clausen je oslijepio nakon \u0161to mu je pri poslu u o\u010di pao prah boje. Nedugo nakon toga Clausen se preselio u Graz, a njegovu je radionicu, tada na adresi Radi\u0107eva 3, preuzeo slikar Josip Muravi\u0107. Iz reklamnog pak oglasa objavljenog 1891. godine znamo da je Clausenova radionica ranije djelovala u Ilici, na ku\u0107nome broju 35. U vi\u0161e se takvih oglasa majstor preporu\u010divao za \u201eizvadjanje crkvenih slikah i s ovim skop\u010dano bojadisarstvo, slikarije sobah, li\u010dila\u010dkih i pokostarskih radnja\u201c te za izradu \u201eplasti\u010dkih papirnatih \u0161tukaturo-ukrasuju\u0107ih predmetah za stropove i stiene, vratnih postovah, letvica za stropne razdiele, ru\u017eica, ugla itd.\u201c<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Dvojezi\u010dni reklamni oglas slikarsko-dekoraterskog obrta Johannesa Clausena s adresom u Ilici 35 (iz: Hirc, Marhula, Vodi\u010d kroz grad Zagreb, zagreba\u010dku okolicu i Jubilarnu izlo\u017ebu<\/em>, 1891.)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Iako je biskup izrazio \u017eelju da se oslikavanje unutra\u0161njosti Pala\u010de povjeri Eduardu Petzu, koji je sudjelovao u izradi dekorativnog oslika \u0111akova\u010dke katedrale, izbor je pao na Clausena. Po\u010detkom velja\u010de 1884. godine Ra\u010dki izvje\u0161\u0107uje Strossmayera kako \u0107e Boll\u00e9 ubrzo zapo\u010deti s izradom nacrta za dekoracije i ugovoriti posao s Clausenom. Ne\u0161to ranije biskup je predsjedniku Akademije sugerirao da u suglasju s Kr\u0161njavim uznastoji da \u201eornamentika bude jednostavna, ali lijepa, a po tom ne\u0161to jeftinija\u201c. Radovi na izradi oslika zapo\u010deli su tek u svibnju, a potrajali su pet mjeseci.<\/p>\n\n\n\n

Nevelik broj sa\u010duvanih slikovnih prikaza interijera Pala\u010de iz prvih desetlje\u0107a njezina postojanja, od kojih ve\u0107ina k tomu kadrom nastoji zahvatiti cjelinu i usredoto\u010dena je na atrij, pru\u017eaju tek grubu predod\u017ebu o tada\u0161njem izgledu zidova.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Fotografije drugog kata pala\u010de s vidljivim Clausenovim dekorativnim oslikom zidova, po\u010detkom 20. stolje\u0107a (vlasni\u0161tvo\/imatelj: Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Desni dio zida u stubi\u0161tu drugoga kata pala\u010de s vidljivim detaljima Clausenova oslika (vlasni\u0161tvo\/imatelj: Strossmayerova galerija starih majstora HAZU). Fotografija je snimljena nakon \u0161to je, izme\u0111u 1917. i 1922. godine, tapiserija Otmica Sabinjanki<\/a><\/em> smje\u0161tena u stubi\u0161te. Jedna je od rijetkih snimki Pala\u010de na kojima se razaznaju detalji dekorativnoga zidnog oslika iz vremena njezina posve\u0107enja.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Kako do danas nisu prona\u0111ene snimke unutra\u0161njosti Galerije koje bi svjedo\u010dile o njezinu izgledu prije 1930-ih \u2013 do kada je ve\u0107 bilo provedeno barem jedno preure\u0111enje koje je uklju\u010divalo i zahvate na zidnim povr\u0161inama \u2013 zasad se ne mo\u017ee pouzdano suditi o karakteru zidnog oslika izlo\u017ebenih dvorana u vrijeme sve\u010danog otvorenja. Iz jednog Kr\u0161njavijeva pisma upu\u0107enog Ra\u010dkome u svibnju 1881. godine znademo da \u201eslikarijom\u201c koja ih je prekrivala prije potresa prvi nije bio zadovoljan: \u201eKako su zidovi sada slikani ubili bi nam slike, reflexi bi u tih prostorijah bili tako nesnosni da bi slike vrlo izgubile.\u201c Kako zbog te \u010dinjenice, tako zbog o\u0161te\u0107enja uslijed potresa, smatra da bi u okviru obnove zgrade valjalo nanovo oslikati Galeriju, pri \u010demu \u201ekolorit zidovah\u201c mora biti \u201etmast\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Sude\u0107i prema fotografijama drugih interijera Pala\u010de iz 1930-ih i 1940-ih godina, \u010dini se da su se u ostatku zgrade pojedini dijelovi oslika iz vremena njezina posve\u0107enja, barem u zoni svodova, odr\u017eali i nakon \u0161to je sa zidova Galerije uklonjen \u201eposlijepotresni\u201c slikani sloj, sve do spomenutoga velikog preure\u0111enja zgrade sredinom pro\u0161loga stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Unutra\u0161njost pala\u010de 1930-ih godina (naslovnica \u010dasopisa Svijet<\/em>, 26. 1. 1935.)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Ulazno predvorje Akademijine pala\u010de prije adaptacije sredinom 20. stolje\u0107a s vidljivim tad jo\u0161 intaktnim Clausenovim dekorativnim oslikom svodova (vlasni\u0161tvo\/imatelj: Arhiv HAZU).<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dana\u0161nji izgled zidnih povr\u0161ina u unutra\u0161njosti Akademijine pala\u010de rezultat je vi\u0161e adaptacijskih zahvata tijekom pro\u0161log i po\u010detkom ovog stolje\u0107a. Opetovana preslikavanja i li\u010denja, a ponajvi\u0161e velike preinake prilikom modernizacije 1948. godine, pridonijeli su slaboj o\u010duvanosti izvornoga zidnog oslika. U okviru priprema za sanaciju posljedica potresa iz prolje\u0107a 2020. godine, niz je stru\u010dnjaka anga\u017eiran u istra\u017eivanju […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":1213,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"class_list":["post-760","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/760","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=760"}],"version-history":[{"count":33,"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/760\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1907,"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/760\/revisions\/1907"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1213"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=760"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}