{"id":318,"date":"2020-11-02T11:27:23","date_gmt":"2020-11-02T11:27:23","guid":{"rendered":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/?page_id=318"},"modified":"2020-12-28T08:32:46","modified_gmt":"2020-12-28T08:32:46","slug":"biskupov-govor-tijekom-svecane-sjednice","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/drugi-dan-svecanosti\/biskupov-govor-tijekom-svecane-sjednice\/","title":{"rendered":"Biskupov govor tijekom sve\u010dane sjednice"},"content":{"rendered":"\n

Strossmayerova je besjeda, na temelju stenografskih bilje\u017eaka, u nastavcima objavljena u tada\u0161njem tisku. Cjelovito je predstavljena jo\u0161 iste godine u zasebnoj publikaciji<\/a> i u Radu JAZU<\/a><\/em>. Unutar biskupove ostav\u0161tine fragmentarno je sa\u010duvan rukopisni primjerak pripremne ina\u010dice govora.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Stranice iz rukopisa pripremne ina\u010dice Strossmayerova sve\u010danog govora (vlasni\u0161tvo\/imatelj: Arhiv HAZU)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Svoje je poduga\u010dko izlaganje Strossmayer zapo\u010deo hvale\u0107i zasluge Akademije na podru\u010dju znanosti nagla\u0161avaju\u0107i pritom nepovoljne politi\u010dke i sku\u010dene financijske prilike u kojima su ta dostignu\u0107a ostvarivana. Smatra ih stoga opravdanim razlogom \u201eda domovini na\u0161oj na Balkanskom poluotoku osobito opredjeljenje pripi\u0161emo, to jest da postane to, \u0161to Toskana u lijepoj Italiji, da postane osobite vrsti Athenaeum, \u0161to \u0107e re\u0107i ognji\u0161te i njegovali\u0161te svih vi\u0161ih umnih i moralnih te\u017enji i svrha\u201c. Zahvalio je caru i kralju Franji Josipu, koji je, nakon \u0161to je veliki potres 1880. godine o\u0161tetio Pala\u010du, dare\u017eljivom rukom pridonio njezinu brzom popravku. Isti\u010du\u0107i kao neupitnu vjernost hrvatskog naroda vladarskoj obitelji, nad nju je zazvao Bo\u017eji blagoslov. Hvali isti taj narod zbog velikih odricanja kojima se dobrovoljno podvrgava u korist stvaranja \u201eznanstvenih i kulturnih zavoda\u201c te Vladu, koja je \u2013 uz uvjet smje\u0161tanja drugih ustanova pod Akademijin krov \u2013 sudjelovala u tro\u0161kovima gradnje njezine pala\u010de. Zahvalu su zaslu\u017eile i gradska izvr\u0161na i zakonodavna vlast, koje su ustupile \u201enajljep\u0161a mjesta\u201c kulturno-prosvjetnim institucijama te koje su, zajedno sa svim \u201erazredima gradjanstva\u201c, u dva dana sve\u010danosti vezanih uz Akademiju pokazale neizmjernu ljubav i \u0161tovanje \u0111akova\u010dkom dobrotvoru kao utjelovljenju najplemenitijih prosvjetiteljskih te\u017enji. Iskazao je k tomu zahvalnost \u201ebratu i staromu prijatelju\u201c Ra\u010dkom, svjestan velike \u017ertve koju je ovaj podnio kako bi se zgrada Akademije \u201epodigla, popravila, dovr\u0161ila i uresila\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Misal iz 14. stolje\u0107a koji je biskup poklonio za \u201eakademi\u010dku sbirku umjetnina\u201c prigodom njezina sve\u010danog otvorenja (vlasni\u0161tvo\/imatelj: Arhiv HAZU)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Strossmayer isti\u010de kako sve\u010danom sjednicom Akademija slavi dvostruku ste\u010devinu: reprezentativno sjedi\u0161te koje slu\u017ei na slavu i diku njoj samoj, potom \u2013 kao ba\u0161tiniku slavnog Dubrovnika koji je u davnim vremenima bio lu\u010dono\u0161a prosvjete i slobode \u2013 gradu Zagrebu te cijelom narodu, a kao \u201edrugu dobit\u201c zbirku \u201eslika i umjetnina\u201c, koju, nakon \u0161to je u njoj u\u017eivao proteklih tridesetak godina, dragovoljno ustupa potonjem. Opsegom i zna\u010denjem, pojasnio je, ona iziskuje zasebnu namjensku zgradu i skrb, a u Zagrebu je k tomu javnosti dostupnija i korisnija no u \u0110akovu. Vo\u0111en istom \u017eeljom \u201eda narodu i u\u010de\u0107oj se mlade\u017ei koriste\u201c, biskup je zarana shvatio kako mu valja prikupljati slikarska ostvarenja koja reprezentiraju razli\u010dite umjetni\u010dke \u0161kole. Zamolio je stoga okupljene da mu omogu\u0107e kra\u0107e izlaganje o u zbirci zastupljenim slikarskim \u0161kolama i nekim va\u017enijim primjerima svake od njih, a potom i o motivima koji su ga vodili pri nastojanju oko stvaranja Akademije, Sveu\u010dili\u0161ta i same zbirke.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Stranica iz tzv. Strossmayerova \u010dasoslova<\/em>, jo\u0161 jednog od biskupovih prigodnih darova tijekom sve\u010danosti (vlasni\u0161tvo\/imatelj: Strossmayerova galerija starih majstora HAZU)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Iz podosta opse\u017enog Strossmayerova opisivanja zbirke dadu se i\u0161\u010ditati njegovi umjetni\u010dki afiniteti i vrijednosni sud. Osvrnuo se potom na kritike kako je umjesto prikupljanja umjetnina novac mogao potro\u0161iti na svakodnevne materijalne potrebe puka koji \u017eivi u oskudici, \u010demu biskup ne proturje\u010di, no nagla\u0161ava kako o istima valja voditi ra\u010duna ne zanemaruju\u0107i pritom potrebe duhovne i intelektualne prirode. Kulturni je napredak, prema Strossmayerovu shva\u0107anju, jamstvo intelektualne, a tako i svake druge samosvojnosti. <\/p>\n\n\n\n

\u00bbOvo, \u0161to se o \u010dovjeku veli, da bez vjere i bez ideala \u017eivjeti ne mo\u017ee, valja isto tako o narodu i o dr\u017eavama. Narod, komu je ugasnula svjetlost, koja ga k svomu Betlehemu vodi; narod, koji je sav u kal i smet zagreznuo, pak se nije u stanju uzvisiti do one svrhe, koju mu je Bog na ovom svijetu opredijelio, narod, koji se ne zna za idealne svoje ciljeve raspaliti i na sve mogu\u0107e \u017ertve ohrabriti; narod, koji uvijek samo strahuje i preda; narod, koji u ozbiljnim okolnostima samo i jedino na svoju slabost i nemo\u0107 misli; narod, koji uvijek i uvijek misli, da samo pod tudjim okriljem i tudjom mo\u0107i i pomo\u0107i \u017eivjeti mo\u017ee: takvi narod truli, iznema\u017ee i propada; takvi narod o\u010devidno ne ima zaloga \u017eivota i budu\u0107nosti. Suprotivnim pak na\u010dinom narod, koji zna, \u0161ta ho\u0107e, koji si nikad i uz nikakvu cijenu na svijetu ne da iz du\u0161e i svijesti izbiti onu idealnu svrhu, koja od samoga Boga dolazi; narod, koji zna u odlu\u010dni \u010das sve svoje sile u jedno skapiti i na postignu\u0107e vi\u0161ih svojih ciljeva uputiti, koji zna u takvi \u010das s op\u0107im odu\u0161evljenjem u\u010diniti onu poslovicu: \u00bbil slobodno \u017eivjeti il slavno umrieti\u00ab; takvi narod, sve ako mu je kroz vijekove boriti se, patiti i svake \u017ertve podna\u0161ati, prije ili poslije se spase i slobode se svoje dovine.\u00abUlomak iz Strossmayerova govora na dan otvaranja Galerije \/ tekst \u010dita: Matej \u0110ur\u0111evi\u0107; studijsko snimanje i obrada zvu\u010dnog zapisa: Davor Dev\u010di\u0107

\tPoslu\u0161ajte zvu\u010dni zapis<\/span><\/cite><\/p><\/blockquote>\n\n\n\n

Naposljetku, kao argument u korist opravdanosti postojanja zbirke, navodi i \u010dinjenicu da ona posve sigurno u vrijeme otvaranja vrijedi vi\u0161e no u doba kada je prikupljana. Na sli\u010dan je na\u010din kritikama kako je u svojim dobro\u010dinstvima zanemario pu\u010dku prosvjetu i \u201esrednja u\u010dili\u0161ta\u201c za ra\u010dun visoke kulture su\u010delio uvjerljive dokaze koji mu govore u prilog. U istom je duhu za\u017eelio da se Sveu\u010dili\u0161te \u201epopuni i iscijeli\u201c dok se \u201esve znanosti u organi\u010dkom svom savezu na njem predavale ne budu\u201c te da Akademija i Sveu\u010dili\u0161te sa\u010duvaju autonomiju. <\/p>\n\n\n\n

“Jo\u0161 jedno iz svega srca i iz sve du\u0161e \u017eelim, a to je, da i akademija znanosti i umjetnosti, a i na\u0161e sveu\u010dili\u0161te svoju autonomiju nedotaknutu vazda uzdr\u017ee. Poslije vjere i svijesti ni\u0161ta na svijetu nije, \u0161to bi vi\u0161e slobode i samosvojnosti trebalo, koliko znanje i umjenje. Znanje i umjenje traci su svijetla vje\u010ditoga, pak kao \u0161to se traci sun\u010dani, da ovaj svijet prosvijetle, da zemlju razgriju i na plod probude, prostranim zrakom slu\u017ee, isto tako i svjetlost znanja i umjenja, da duh \u010dovje\u010danstva prosvijetli i srce na uzvi\u0161ena poduze\u0107a razgrije, slobode treba, to jest drugim rije\u010dima: znanost, umjetnost i vjera mogu samo pod za\u0161titom slobode i autonomije valjano i blagotvorno uspijevati.”Ulomak iz Strossmayerova govora na dan otvaranja Galerije \/ tekst \u010dita: Matej \u0110ur\u0111evi\u0107; studijsko snimanje i obrada zvu\u010dnog zapisa: Davor Dev\u010di\u0107

\tPoslu\u0161ajte zvu\u010dni zapis<\/span><\/cite><\/p><\/blockquote>\n\n\n\n

Okon\u010davaju\u0107i besjedu, osvrnuo se i na primjedbe kako je ve\u0107ina darovanih umjetnina vjerskog sadr\u017eaja: pravdaju\u0107i se s jedne strane duhom vremena u kojima su one nastale, pri \u010demu apostrofira \u2013 dodu\u0161e podosta \u0161iroko definiranu \u2013 srednjovjekovnu umjetnost kao odraz sna\u017enoga \u201ereligioznog \u010duvstva\u201c, a s druge \u010dinjenicom da je prije svega sve\u0107enik. <\/p>\n\n\n\n

“Evo razloga, za\u0161to u na\u0161oj zbirci religiozne slike mah preuzimlju. Htio sam ja, da i one \u010duvstvo religiozno u narodu na\u0161em goje i da mlade na\u0161e umjetnike opominju, da je Bog i vjera vje\u010dito vrelo idealnosti i uzoritosti, pak da se je \u010dovjeku tomu idealu svih ideala \u010desto puta pribli\u017eavati i na tom svetom ognji\u0161tu srce razgrijavati, da ne samo na religioznom, nego i na civilnom polju umjetnosti proizvadja spomenike, koje samo Bog svojom slavom i svojom neumrlosti ozna\u010diti mo\u017ee. Htio sam i to narodu na\u0161emu i mlade\u017ei na\u0161oj pred o\u010di staviti, da je i ova na\u0161a zbirka, ko i sve ostale sli\u010dne zbirke po Europi, ko i sva sredovje\u010dna a i dana\u0161nja umjetnost prava apologija katoli\u010dke crkve. Ona s jedne strane divnim naukum svojim \u010dovjeka do samoga bi\u0107a i srca bo\u017ejega vodi, ona je s druge strane svojim simbolizmom \u017eiva poezija, koja je kadra svaki um i svako srce usplamtiti i na stvaranje lijepih djela u umjetnosti odu\u0161eviti. Tomu je sva povijest umjetnosti sviju vijekova \u017eiv svjedok.”Ulomak iz Strossmayerova govora na dan otvaranja Galerije \/ tekst \u010dita: Matej \u0110ur\u0111evi\u0107; studijsko snimanje i obrada zvu\u010dnog zapisa: Davor Dev\u010di\u0107

\tPoslu\u0161ajte zvu\u010dni zapis<\/span><\/cite><\/p><\/blockquote>\n\n\n\n

Ustraje stoga na neraskidivosti spona izme\u0111u vjere i znanosti, koje se me\u0111usobno podupiru i nadopunjuju, nagla\u0161avaju\u0107i kako ga je ista misao vodila \u201epri stvaranju visokih na\u0161ih zavoda\u201c te zahvaljuju\u0107i Akademiji i universi<\/em> \u0161to su po\u0161le istim putem. Uz usrdne molbe da tako i ostane, progla\u0161avaju\u0107i Galeriju otvorenom, poklanja za njezinu zbirku dvije medalje nastale u spomen na slavensko hodo\u010da\u0161\u0107e u Rim 1881. godine, dar pape \u0161tovatelja Slavena i promicatelja znanosti, kao zalog vjekovne sloge znanosti i vjere.<\/p>\n\n\n\n

“Znanost je najljep\u0161i ures svakoga naroda, ona mu je obilni izvor svake snage i svake obrane. Znanost je paru prisilila, da nas brzinom vjetra od jednoga na drugo mjesto prena\u0161a; po znanosti se bi\u010dem i brzinom munje s jednoga kraja svijeta s drugim dogovaramo. Znanost brda probija i u glatke putove pretvara. Znanost je u ovo na\u0161e doba Sredozemno sa Indijskim morem spojila, a uskoro \u0107e Tihi sa Atlanti\u010dkim oceanom spojiti. U zao \u010das narodu, koji ne zna znanost i umjetnost cijeniti, koji ne zna u \u0161tovanju i ljubavi pravim u\u010denjacima i umjetnicima prvo i odli\u010dno mjesto ustupiti. Taki narod propada, gine i izumire.”Ulomak iz Strossmayerova govora na dan otvaranja Galerije \/ tekst \u010dita: Matej \u0110ur\u0111evi\u0107; studijsko snimanje i obrada zvu\u010dnog zapisa: Davor Dev\u010di\u0107

\tPoslu\u0161ajte zvu\u010dni zapis<\/span><\/cite><\/p><\/blockquote>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Strossmayerova je besjeda, na temelju stenografskih bilje\u017eaka, u nastavcima objavljena u tada\u0161njem tisku. Cjelovito je predstavljena jo\u0161 iste godine u zasebnoj publikaciji i u Radu JAZU. Unutar biskupove ostav\u0161tine fragmentarno je sa\u010duvan rukopisni primjerak pripremne ina\u010dice govora. Svoje je poduga\u010dko izlaganje Strossmayer zapo\u010deo hvale\u0107i zasluge Akademije na podru\u010dju znanosti nagla\u0161avaju\u0107i pritom nepovoljne politi\u010dke i sku\u010dene […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":345,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"class_list":["post-318","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/318","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=318"}],"version-history":[{"count":55,"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/318\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2281,"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/318\/revisions\/2281"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/345"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=318"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}