{"id":1213,"date":"2020-11-30T16:17:42","date_gmt":"2020-11-30T16:17:42","guid":{"rendered":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/?page_id=1213"},"modified":"2021-05-18T12:24:47","modified_gmt":"2021-05-18T10:24:47","slug":"povijest-utemeljenja-galerije-i-gradenje-palace","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/sgallery.hazu.hr\/izlozba\/svecanost-otvorenja-1884\/povijest-utemeljenja-galerije-i-gradenje-palace\/","title":{"rendered":"Povijest utemeljenja Galerije i gradnje Akademijine pala\u010de"},"content":{"rendered":"\n

Strossmayerov interes i skrb za umjetnine potvr\u0111uju se ve\u0107 na samom po\u010detku njegove biskupske slu\u017ebe u \u0110akovu pedesetih godina 19. stolje\u0107a. Daje restaurirati zate\u010dene umjetnine, a po\u010dinje ih i sam nabavljati, \u0161to \u0107e se intenzivirati u idu\u0107em desetlje\u0107u. Isprva vezana uz namjeru da ukrasi biskupski dvor, njegova je sakuplja\u010dka djelatnost ubrzo prerasla u znatno ambiciozniji zadatak o\u017eivotvorenja sazrele odluke da \u201enarodu svome namakne muzej slika te mu on bude \u0161kolom i pobudom, da si jo\u0161 vi\u0161e oplemeni srce i usavr\u0161i i onako priro\u0111eni umjetni\u010dki ukus\u201c. Tijekom sljede\u0107ih je desetak godina prikupio vi\u0161e od stotinu umjetnina.<\/p>\n\n\n\n

\"biskup<\/a>
Biskup Josip Juraj Strossmayer, oko 1880. (vlasni\u0161tvo\/imatelj: Muzej za umjetnost i obrt)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Obznaniv\u0161i jo\u0161 dvije godine ranije imenovanje Akademije \u201eba\u0161tinicom svih njegovih slikah i ostalih umjetninah\u201c, Strossmayer, darovnicom prilo\u017eenom pismu od 2. listopada 1868., \u201esve slike i umjetnine, koje ima i koje \u0107e u napredak nabaviti, daruje jugoslavenskoj akademiji tako da se taj dar preda poslije njegove smrti\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"Strossmayer<\/a>
\u010clanak \u201eStrossmayer Mecenas\u201c objavljen u dnevnom listu Pozor<\/em>, politi\u010dkom glasilu narodnjaka, 20. o\u017eujka 1866. Napis izvje\u0161\u0107uje o biskupovu prilogu zakladi namijenjenoj \u201eza umjetni\u010dke svrhe\u201c Akademije te o pismu koje je tom prigodom uputio Akademijinu gospodarskom odboru, u kojemu obznanjuje da \u0107e Akademija ba\u0161tiniti \u201esve njegove slike i ostale umjetnine\u201c.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

[\u2026]<\/span> Poznato je na\u0161emu narodu, da jugoslavenska akademija imade i umjetni\u010dki odsjek, i u akademi\u010dkih se pravilih veli, da \u0107e taj odsjek raditi oko postizavanja svoje svrhe sredstvi, koja mu imade pru\u017eati zaklada, upravo umjetni\u010dkim svrham namienjena. Za te dakle umjetni\u010dke svrhe jugoslavenske akademije predade preuzv. gospodin biskup djakova\u010dki doktor Josip Juraj Strossmayer akademi\u010dkomu gospodarskomu odboru sto dionicah od \u201eAssociazione Dalmatica\u201c po 200 for. Osim toga upravi gosp. biskup istom prilikom na re\u010deni odbor vlastoru\u010dno pismo, u kojem izjavljuje, da jugoslavenska akademija imade biti ba\u0161tinicom svih njegovih slikah i ostalih umjetninah. [\u2026]<\/span>(iz: \u201eStrossmayer Mecenas\u201c, Pozor<\/em>, 20. 3. 1866.)<\/cite><\/p><\/blockquote>\n\n\n\n

\"Darovnica<\/a>
Darovnica J. J. Strossmayera, 2. listopada 1868. (vlasni\u0161tvo\/imatelj: Arhiv HAZU). Izvr\u0161uju\u0107i ranije obznanjenu namjeru, biskup sve umjetnine koje posjeduje kao i one koje \u0107e tek ste\u0107i daruje Akademiji, koja \u0107e me\u0111utim njima mo\u0107i raspolagati tek nakon njegove smrti. Darovnicu je pratio popis koji je uklju\u010divao 113 umjetnina, no naknadno je pristigao op\u0161irniji i detaljniji popis, uve\u0107an za jo\u0161 4 navoda. Potonji je poznat kao tzv. Strossmayerov popis, koji se danas rabi kao prvi inventar Galerije.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ovr\u0161uju\u0107i posvetu svoju od 14. o\u017eujka 1866. darujem ovim u podpuno vlastni\u010dtvo jugoslavenskoj akademiji u Zagrebu sve moje slike i umjetnine, koje su u prile\u017ee\u0107em popisu nazna\u010dene, kao i one, koje \u0107u jo\u0161 te\u010dajem vremena ste\u0107i, nu predaju ovoga dara ima stoprv poslje moje smrti sliediti. Ujedno se odri\u010dem prava dar ovaj opozvati; te izdajem nazo\u010dnu darovnicu, koju je za dokaz prihvate dara predsjedni\u010dtvo i poglavarstvo jugoslavenske akademije supodpisalo.
U Djakovu dne 2. listopada 1868.

Josip Juraj \u0160trosmajer s. r. biskup i pokrovitelj jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

Josip Mati\u0107 s. r. veliki prepost kano svjedok; Juraj Tordinac s. r. kanonik kano svjedok; Dr. Fr. Ra\u010dki s. r. predsjednik akademije; Gj. Dani\u010di\u0107 s. r. tajnik jugosl. akad.(prijepis Darovnice J. J. Strossmayera, 2. 10. 1868.)<\/cite><\/p><\/blockquote>\n\n\n\n

Posjetiv\u0161i po\u010detkom srpnja 1874. godine Arheolo\u0161ki odjel Narodnog muzeja, tada, kao i sama Akademija, smje\u0161ten u prostorima Narodnog doma u Opati\u010dkoj ulici 18, biskup je izrazio \u017ealjenje zbog nepostojanja prostora za smje\u0161taj galerije slika zatra\u017eiv\u0161i da se \u0161to prije izradi projekt nadogradnje te zgrade dodatnom eta\u017eom. To bi podizanje osigurao o svom tro\u0161ku, a u dobiveni bi se prostor smjestilo njegovu zbirku, koju bi ostvarenjem navedenih preduvjeta dao prenijeti u Zagreb.<\/p>\n\n\n\n

\"Narodni<\/a>
Narodni dom u Opati\u010dkoj ulici, 1864. godine (vlasni\u0161tvo\/imatelj: Muzej grada Zagreba). Ranije pala\u010da Dra\u0161kovi\u0107, od 1846. godine Narodni dom \u2013 sjedi\u0161te Narodnog muzeja, Horvatsko-slavonskog gospodarskog dru\u0161tva, Ilirske \u010ditaonice i Kazina. Prema najve\u0107oj dvorani u kojoj su se odr\u017eavali sve\u010dani plesovi, razli\u010diti dru\u0161tveni sastanci i skup\u0161tine, bio je poznat i kao Dvorana. Od 1866. godine do izgradnje pala\u010de na Zrinjskome trgu u zgradi je bilo i sjedi\u0161te Akademije, a nakon njezina iseljenja prostor je dodijeljen sudskim institucijama.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Strossmayer je prvotnu odluku oporu\u010dnog zavje\u0161tanja umjetnina Akademiji preina\u010dio darovnicom od 25. o\u017eujka 1875. u kojoj iskazuje \u017eelju da se \u201esbirka bezodvla\u010dno prenese u Zagreb, gdje \u0107e ona slu\u017eiti ne samo za ogled prijateljem umjetnosti i za \u0161irenje boljeg ukusa u narodu nego i za podporu sveu\u010dili\u0161tu, koje ne bi smjelo na dugo bez stolice za poviest umjetnosti ostati. A uz nastavu crpi i vi\u0161i obrt ne malenu korist iz sbirke umjetnina.\u201c Pritom je izrazio nadu \u201eda \u0107e sbirka umjetnina na polju umjetnosti pokrenuti u na\u0161oj domovini nove misli, kano \u0161to ih akademija na polju znanosti pokrenu\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"Vienac<\/a>
Darovnica biskupa Strossmayera,
26. [i. e. 25.] o\u017eujka 1875., Vienac<\/em>, 3. 4. 1875.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Svjestan \u010dinjenice kako Akademija ne raspola\u017ee prostorom u koji bi se smjestila zbirka kao ni dostatnim nov\u010danim sredstvima, odlu\u010duje darovati 40.000 forinti za gradnju zdanja koje bi udomilo Galeriju i samu Akademiju, \u201eako joj je to po volji\u201c, nadaju\u0107i se kako \u0107e vodstvo Grada, Zemaljska vlada te imu\u0107ni pojedinci pridonijeti u ostvarenju toga cilja.<\/p>\n\n\n\n